Na burzama u Aziji i Europi došlo je do potopa zbog carina koje je uveo američki predsjednik Donald Trump, nakon čega je Peking uzvratio protumjerama.

Od objave Trumpovih carina – 10% na uvoznu robu iz svih zemalja, s višim stopama za ključne partnere poput Kine, EU i Vijetnama – globalna tržišta izgubila su trilijune dolara vrijednosti.

Europske burze su na najnižim razinama u 16 mjeseci. Padaju čak i dionice obrambenih tvrtki, poput proizvođača oružja Rheinmetall, čije su dionice pale gotovo 24%. Što se tiče banaka, Barclays je pao 8%, NatWest 7%, itd. I na Zagrebačkoj se burzi danas bilježi značajan pad, piše Index.

Lov na mozgove

Trumpovi rezovi potaknuli Europu na regrutaciju američkih znanstvenika

I dok su europske burze na najnižim razinama u 16 mjeseci, australska burza završila je na najnižoj razini od kraja 2023.

U Aziji je posebno dramatično. Burza u Hong Kongu pala je čak 13.22 posto. Radi se o najgorem danu za tu burzu u 28 godina. Osim Hong Konga, najteže je pogođeno tržište Tajvana. Situaciju u Aziji jedan je analitičar BBC-ja nazvao krvoprolićem.

Goldman Sachs povisio je svoju procjenu rizika od recesije u SAD-u u idućih godinu dana s 35% na 45%, istovremeno smanjujući prognozu gospodarskog rasta. JPMorgan sada procjenjuje da postoji 60-postotna šansa za recesiju i u SAD-u i globalno.

Pad nafte znači pad proizvodnje

Kako će kriza na burzama, odnosno njihov slom, utjecati na prosječnog čovjeka, nekoga tko nema dionice? To smo pitanje postavili ekonomskom analitičaru Luki Brkiću.

“Naizgled, mali čovjek može reći da mu se izravno ne mijenja ništa, on nema dionice i ne zanima ga rast ili pad. Ali vraga je tako, ne možete biti zaštićeni u sustavu koji je povezan preko međunarodne razmjene kapitala.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Ako burze padaju, a padaju, u ovih par dana su izgubile 6000 milijardi dolara vrijednosti, u konačnici to dovodi do pada proizvodnje, uz što se mogu očekivati otpuštanja radnika i socijalni problemi. Ako se dogode tako ružni scenariji, snosit ćete posljedice iako nemate vrijednosni papir čija vrijednost pada”, rekao je.

Kaže da će doći do lančane reakcije.

“Već vidimo da cijena nafte pada, što znači da se očekuje pad proizvodnje. To znači da prijeti recesija. Svjetsko gospodarstvo još uvijek diše relativno dobro, ali ako budemo dolazili do ovog pada, to dovodi do inflacije. Nešto dugoročnije, tu može doći do recesije ili u još gorem slučaju do depresije.”

Moguć je i suprotni smjer, koji je još gori, to je deflacija, koja označava pad opće cjenovne razine, ali znači i velik pad plaća. Srednji put je tu izgledniji, to je stagflacija, gdje imate veću razinu nezaposlenosti i inflacije, a stagflacijska dužnička kriza je najveća bolest ekonomskog sustava”, rekao je Brkić.

Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da još nismo sigurni je li ovo veliki slom burzi ili korekcija tržišta.

“Prilikom ovakvih ekonomsko-političkih udara na najveće tržište na svijetu uznemiren je veliki broj investitora. Tržišta su reagirala, u Sjedinjenim Državama i Europi su pali indeksi, posebno u Aziji, i sad investitori rasprodaju dionice jer nemaju povjerenja u američke ekonomske politike i ne znaju u kojem će smjeru ići.

Svaka ta velika korekcija, a to su, koliko vidimo, korekcije od 4-5 posto do 10 ili čak 15 posto, donosi uznemirenost u cijelom svijetu. pa tako i na malim tržištima u Hrvatskoj. Iako ona manje osjećaju uznemirenost nego velika tržišta, moramo znati da hrvatski mirovinski fondovi, banke itd. ulažu na svjetskim tržištima i tako utječu na vrijednost imovine naših fondova, odnosno naše ušteđevine”, rekao je.

Moglo bi doći do rasta kamatnih stopa.

“S druge strane, korekcije mogu izazvati poremećaje u smislu rasta kamatnih stopa, što je slučaj čim je veća uznemirenost na tržištima. To neće biti dobro za one koji su dužni. Prije ove odluke o uvođenju carina Američka središnja banka planirala je spuštanje kamatnih stopa. I Europska središnja banka je krenula u sličan proces, sad će ih ova situacija u tome zaustaviti.

Kasnije se ta situacija spušta na razinu osnovnih banaka i pojedinačnih kredita. Za sada su u Hrvatskoj kamatne stope relativno visoke, iako manje od ostatka eurozone, no potrošački krediti su dosta skupi, a o njima ovise hrvatski građani. Oni mogu postati još skuplji. To su zaduženja na kreditne kartice, kratkoročna zaduženja, tu može doći do velikih razina od 10-12 posto godišnje”, rekao je.

Hrvatsku bi od recesije sačuvali EU fondovi

Podsjetio je na krizu iz 2008. godine

“Kad se na financijskim tržištima dogode ovakve korekcije, a najveće smo vidjeli 2010. prilikom jedne od najvećih financijskih kriza izazvane krizom drugorazrednih hipotekarnih kredita u Americi, to osjećaju svi. 2010. godine kriza je svugdje trajala kratko osim u Hrvatskoj. Premijer Ivo Sanader govorio je da se kriza neće preliti na nas, ali Hrvatska je stagnirala šest godina.

Ako dođe do recesije u svjetskim razmjerima, Hrvatska bi je mogla izbjeći jer je u ekspanziji zbog korištenja EU fondova, stvaraju se neke unutarnje dinamike koje omogućavaju rast u narednim godinama. Ali ni u to da se neće dogoditi ne možemo biti sigurni, otvorena smo ekonomija i tako nešto uvijek je moguće”, zaključio je Novotny.

Što se tiče utjecaja na svakodnevicu, može se očekivati da će ova kriza utjecati i na globalne lance nabave. O tome je govorio ekonomski analitičar Dejan Kovač za HRT.

“Ovo je šok za globalne lance nabave kakav još nismo vidjeli”, rekao je i dodao da će učinci biti različiti ovisno o sektoru.

Osvrnuo se i na svakodnevne proizvode poput kave. “Kad gledate da su Kolumbija, Vijetnam i Brazil pogođeni carinama, nemoguće je da to neće imati učinka na cijenu kave koju pijemo svaki dan”, rekao je Kovač.