Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Tekstilpromet gubitak uspio smanjiti gotovo tri puta

Autor: Darko Bičak
23. kolovoz 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Tvrtka Tekstilpromet u prvih je šest mjeseci zabilježila 960.000 kuna neto gubitka, što je smanjenje u odnosu na isto razdoblje lani kada je gubitak iznosio 2,67 milijuna kuna. Rezultati poslovanja nešto su bolji u odnosu na isto razdoblje 2005., navodi se u pojašnjenju rezultata koje prenosi Varaždinska burza. Ukupni prihodi povećani je jedan posto, na 407,2 milijuna kuna. Prihodi od prodaje u zemlji bilježe rast od 4,9 posto, na 364,48 milijuna kuna, a prihodi od prodaje u inozemstvu smanjeni su s 18,29, na 17,76 milijuna kuna. Financijski su prihodi tvrtke smanjeni 53,5 posto, na 3,1 milijun kuna. Ukupni rashodi u prvom su polugodištu iznosili 406,8 milijuna kuna, što je 0,14 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Materijalni troškovi i troškovi prodane robe porasli su 0,9 posto, na 276,56 milijuna, a troškovi osoblja smanjeni su s 53 milijuna kuna, na 52,5 milijuna kuna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Bolja likvidnost
Troškovi amortizacije povećani su 36 posto, na 36,1 milijun kuna. U tvrtki napominju kako se likvidnost društva poboljšala zbog povećanih zaliha, što u dužem razdoblju može imati negativne posljedice na likvidnost s obzirom na to da je riječ o robi koja ima modni karakter. Tekstilpromet je osnovan 1949. kao distributer tekstila i odjeće na veliko da bi 1992. bila izvršena pretvorba u dioničko društvo. Krajem 90-ih godina preuzeo je lance Robni magazin i Standard konfekciju koji su 2001. objedinjeni u Lanteau. Time se broj njegovih prodajnih mjesta povećao s 37 na 161, uglavnom na najatraktivnijim mjestima u središtima gradova. Tekstilpromet je danas najsveobuhvatniji “igrač” u hrvatskoj tekstilnoj branši. Kao vlasnik maloprodajnog lanca Lantea Tekstilpromet je preuzeo primat u veleprodaji i maloprodaji tekstila, uvozu i izvozu, a ušavši u vlasničku strukturu proizvođača donjeg rublja Galeb prije nekoliko godina, postao je i proizvođač. U Galebu su problemi s poslovanjem započeli 2004., a 2005. poslovna godina zaključena je s gubitkom od 7,4 milijuna kuna, što je pridonijelo padu rezultata čitavog Tekstilprometa. U Tekstilprometu sve konce čvrsto drži predsjednik Uprave Mijo Šimić koji se na mjestu čelnog čovjeka nalazi od 1991. Iako se Šimić, kao i njegova tvrtka, rijetko pojavljuju u medijima, u posljednje je vrijeme najviše prašine podigla ponuda Lantee za preuzimanje Name u stečaju čiji se epilog još ne nazire. Danas društvo zapošljava 1742 radnika, a osim Tekstilprometa društvo čine još četiri subjekta; Lantea d.d., Galeb d.d., SIM Sport d.o.o. te Tekstilpromet d.o.o. Mostar.

Tvrtka Tekstilpromet u prvih je šest mjeseci zabilježila 960.000 kuna neto gubitka, što je smanjenje u odnosu na isto razdoblje lani kada je gubitak iznosio 2,67 milijuna kuna. Rezultati poslovanja nešto su bolji u odnosu na isto razdoblje 2005., navodi se u pojašnjenju rezultata koje prenosi Varaždinska burza. Ukupni prihodi povećani je jedan posto, na 407,2 milijuna kuna. Prihodi od prodaje u zemlji bilježe rast od 4,9 posto, na 364,48 milijuna kuna, a prihodi od prodaje u inozemstvu smanjeni su s 18,29, na 17,76 milijuna kuna. Financijski su prihodi tvrtke smanjeni 53,5 posto, na 3,1 milijun kuna. Ukupni rashodi u prvom su polugodištu iznosili 406,8 milijuna kuna, što je 0,14 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. Materijalni troškovi i troškovi prodane robe porasli su 0,9 posto, na 276,56 milijuna, a troškovi osoblja smanjeni su s 53 milijuna kuna, na 52,5 milijuna kuna.

Bolja likvidnost
Troškovi amortizacije povećani su 36 posto, na 36,1 milijun kuna. U tvrtki napominju kako se likvidnost društva poboljšala zbog povećanih zaliha, što u dužem razdoblju može imati negativne posljedice na likvidnost s obzirom na to da je riječ o robi koja ima modni karakter. Tekstilpromet je osnovan 1949. kao distributer tekstila i odjeće na veliko da bi 1992. bila izvršena pretvorba u dioničko društvo. Krajem 90-ih godina preuzeo je lance Robni magazin i Standard konfekciju koji su 2001. objedinjeni u Lanteau. Time se broj njegovih prodajnih mjesta povećao s 37 na 161, uglavnom na najatraktivnijim mjestima u središtima gradova. Tekstilpromet je danas najsveobuhvatniji “igrač” u hrvatskoj tekstilnoj branši. Kao vlasnik maloprodajnog lanca Lantea Tekstilpromet je preuzeo primat u veleprodaji i maloprodaji tekstila, uvozu i izvozu, a ušavši u vlasničku strukturu proizvođača donjeg rublja Galeb prije nekoliko godina, postao je i proizvođač. U Galebu su problemi s poslovanjem započeli 2004., a 2005. poslovna godina zaključena je s gubitkom od 7,4 milijuna kuna, što je pridonijelo padu rezultata čitavog Tekstilprometa. U Tekstilprometu sve konce čvrsto drži predsjednik Uprave Mijo Šimić koji se na mjestu čelnog čovjeka nalazi od 1991. Iako se Šimić, kao i njegova tvrtka, rijetko pojavljuju u medijima, u posljednje je vrijeme najviše prašine podigla ponuda Lantee za preuzimanje Name u stečaju čiji se epilog još ne nazire. Danas društvo zapošljava 1742 radnika, a osim Tekstilprometa društvo čine još četiri subjekta; Lantea d.d., Galeb d.d., SIM Sport d.o.o. te Tekstilpromet d.o.o. Mostar.

Velike oscilacije
Prema podacima Varaždinske burze, na kojoj su izlistane Tekstilprometove dionice, temeljni kapital društva je 37,549.200 kuna. Izdano je 93.873 dionica nominalne vrijednosti 400 kuna. Promet dionicama vrlo je mali s velikim oscilacijama. Prosječna cijena dionice 2005. kretala se oko 1100 kuna, u prethodnom tromjesečju ove godine njihova cijena kretala se između 1200 i 1650 kuna da bi u tekućem tromjesečju bila postignuta najviša cijena od 1699,99 kuna po dionici. Unatoč tome što je lani zarada po dionici bila 7,34 kuna, nije isplaćivana dividenda. Najveći je dioničar Mijo Šimić sa 14.767 redovnih dionica, odnosno 15,73 posto udjela. Manje postotke posjeduju članovi Nadzornog odbora kao i zaposlenici tvrtke. PBZ – kapitalni fond posjeduje 2014 dionica društva što čini 2,15 posto udjela.

Autor: Darko Bičak
23. kolovoz 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close