Sveopćem trendu poskupljenja koji se sručio na domaće potrošače nakon Nove godine i uvođenja eura pridružilo se i domaće dioničko tržište koje bi, po sudu dijela financijskih analitičara, ove godine moglo “procvjetati” baš zbog inflacije.

Nakon mjeseci negativnog trenda i stagnacije, domaći dionički indeks CROBEX već gotovo mjesec dana oslikava prilično dobro raspoloženje na Zagrebačkoj burzi.

Pozitivna serija
Primjerice, od 15. prosinca do 3. siječnja dioničko mjerilo ubilježilo je pozitivnu seriju od 10 trgovinskih dana tijekom kojih je CROBEX ojačao za 3,65 posto. tada je CROBEX i prešao granicu od 2000 bodova, a u u tom području se nije nalazio od kraja kolovoza prošle godine. Nakon jednodnevnog pada 4. siječnja od simboličnih 0,08 posto, indeks se nastavio penjati da bi jučer dosegnuo 2043 bodova.

Tako visoko domaći dionički indeks nije bio od sredine lipnja. U prvih nekoliko trgovinskih dana 2023. CROBEX je ubilježio 3,4 posto rasta Ako je suditi po prvih nekoliko dana, ova je godina počela obećavajuće za dionice, i to ne samo u Hrvatskoj.

Ako se pogleda bliža regija, slovenski SBI TOP u plusu je 3,2 posto, a makedonski MBI 10 ojačao je nešto skromnijih 2,1 posto. Europske dionice, mjerene indeksom STOXX 600, ove su godine već u plusu pet posto. Na najvažnijem svjetskom tržištu, onom američkom, bilježi se nešto skromniji rast od 1,4 posto koliko je u 2023. porastao S&P 500.

Financijski analitičar Darko Brborović smatra kako je moguće je da je rast cijena dionica na Zagrebačkoj burzi posljednjih dana izazvan pretpostavkom da su proizvođačke cijene dodatno porasle. “Međutim, u razloge trenutnog pozitivnog sentimenta ubrojio bih i određeni pad neizvjesnosti ulaskom u Schengen i eurozonu”, ističe Brborović.

Davor Špoljar, analitičar u Erste banci kaže kako trenutne razine CROBEX-a u velikoj se mjeri mogu pripisati porastu koji se dogodio od početka prosinca prošle godine, te je u tom periodu domaće tržište imalo snažniju izvedbu od većine ključnih globalnih dioničkih indeksa.

“Dobitnike su predvodili financijski i turistički sektor, usprkos tome što je financijski sektor jedan od rijetkih gubitnika prelaska na euro, ali je globalni zaokret u kretanju kamatnih stopa očito ipak prevagnuo”, tumači Špoljar.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Blizu vrhunca
Ton na globalnim dioničkim tržištima, a tako dijelom i na hrvatskom, i dalje će davati Wall Street. A tamo će ovoga tjedna u fokusu biti izvješće o potrošačkim cijenama u prosincu u SAD-u, koje će vjerojatno pokazati da inflacijski pritisci i dalje popuštaju.

Sukladno tome, na tržištu novca procjenjuje se da će čelnici središnje banke Fed na sjednici u veljači povećati ključne kamate za 0,25 postotnih bodova, a ne za 0,50 bodova, kako su to učinili na posljednjoj lanjskoj sjednici.

Upravo ta pretpostavka da inflacija usporava, ako se pokaže točnom, trebala bi biti ključna za ovogodišnju izvedbu dionica. Naime, financijska teorija i praksa već je odavna dokazala pozitivnu vezu između inflacije i rasta cijena dionica.

Međutim, cijene dionica počinju rasti s vremenskim odmakom od trenutka pojave inflacije, pa je tako, primjerice, CROBEX prošle godine pao 4,6 posto iako je inflacija u prosincu iznosila više od 13 posto.

Razlog leži u činjenici da poduzeća kasnije počinju prilagođavati cijene, odnosno viši trošak proizvodnje prebacivati na krajnjeg potrošača, pa time i kasnije dolazi do rasta prihoda. No, čini se da bi ta pretpostavka ove godine mogla doći do izražaja.

”Konkretno, kako se inflacija približava svom vrhuncu, cijene dionice imaju bolju izvedbu, odnosno raste vjerojatnost da će one rasti. Mislim da će se to ove godine početi događati na domaćem dioničkom tržištu jer će po mom sudu inflacija i dalje rasti, ali ne tolikom žestinom kao prijašnjih mjeseci”, smatra Darko Brborović.

S druge pak strane, Davor Špoljar ističe kako je tijekom 2022., zahvaljujući zalihama s nižim ulaznim cijenama, odgodom udara viših cijena energenata prema kraju godine, te popriličnoj otpornosti potrošača, udar na marže domaćeg korporativnog sektora ipak bio ublažen.

“Izgledno je da će se dio tog udara prenijeti u ovu godinu, stoga je preuranjeno govoriti da će cijene dionica pratiti inflaciju”, zaključuje Špoljar.