Korekcija cijena sirove nafte ispod 59 dolara po barelu (na krilima neuobičajeno visokih temperatura za ovo doba godine), koja je poput utega djelovala i na tržište plemenitih metala, pokazala se sasvim benignom pojavom u odnosu na rasprostranjenu likvidaciju na tržištu obojenih metala. Naime, pravu je buru izazvao podatak o daljnjem rastu zaliha bakra pri London Metal Exchange, koje su ovoga tjedna dosegnule najvišu razinu od travnja 2004. godine, dale su dodatnu težinu procjenama kako se odnos ponude i potražnje na globalnoj razini, barem u segmentu bakra, polako pomiče prema suficitu (nakon višegodišnjeg deficita i drastičnog smanjena zaliha). Čime se spot cijena bakra, prvi put od kraja lipnja, približila na korak do ključne granice od 7000 dolara po toni prizivajući u prvi plan pesimistične prognoze koje fiksiraju prosječnu cijenu za iduću godinu sve bliže brojci od 6000 dolara. U kombinaciji s korekcijom u ostatku tržišta obojenih metala, najnoviji je razvoj događaja isprovocirao pomalo panične reakcije investitora na tržištima kapitala zbog čega se FTSE 100, za razliku od burzovnih indeksa na kontinentu, početkom ovoga tjedna našao na negativnom teritoriju posrnuvši pred intenzivnom likvidacijom dionica rudarskih kompanija, čija “težina” u sastavu indeksa ni u kom slučaju nije zanemariva. Unatoč utješnim komentarima optimista, koji korekciju drže posve logičnom i očekivanom, nakon impresivnih (počesto i trocifrenih stopa rasta kada su u pitanju cijene obojenih metala u ovoj godini), rudari su zasigurno bili najveći gubitnici jučerašnje trgovine na azijskim i europskim burzama, o čemu dovoljno govori i činjenica da su među članovima londonskog kvinteta, najbolje prošli BHP Billiton i Anglo America s padom cijene dionica od 3,4 posto, dok su Antofagasta i Xstrata izgubili na vrijednosti čak 5 posto.

Uz rasprostranjeni pad dionica azijskih rivala, dotičnom sektoru svakako valja pridodati i naftaše, koji su jučerašnji dan također proveli na negativnom teritoriju, uvelike limitirajući napredovanje burzovnih indeksa. Stvar je u određenoj mjeri ipak spasila sezona objavljivanja poslovnih rezultata, te vijesti sa m&a fronta, nepresušnog vrela inspiracije za veliki broj ulagača u ovoj godini. U tom kontekstu svakako valja spomenuti ponudu Iberdrole za preuzimanje Scottish Powera, a koja bi, ako je vjerovati špekulacijama, mogla dobiti i željeni epilog. Naime, naveliko se nagađa kako bi cijela priča mogla poprimiti razmjere licitacije (uključivanjem nekog od divova s druge strane Atlantika) zbog čega je britanska kompanija bilježila rast od 1,4 posto, dok je Iberdrola, suočena s vjerojatnim pogoršanjem u bilanci, te pogođena nizom negativnih preporuka brokera, zaglibila u minusu od 2,8 posto. Istodobno, britanska televizija ITV bilježila je rast cijene dionica od 2,9 posto (na 1,15 funti), tragom očekivanja kako će NTL napokon izložiti argumente u prilog ponudi za preuzimanje (po cijeni od 1,2 funte po dionici). Glasine o mogućem nastavku procesa strateške konsolidacije među osiguravateljima na Otoku u prvi je plan gurnula Resolution (+4 posto), a kao potencijalni partner često se spominjao Prudential (koji je prije odbio ponudu Avive) ostvarivši rast dionica od 2,2 posto.

Dobit iznad očekivanja Alstoma

S druge pak strane, Alstom je razveselio svoje dioničare podatkom o polugodišnjem rastu dobiti od čak 67 posto (na 227 milijuna eura) uvjerljivo nadmašivši očekivanja analitičara, baš kao i u segmentu debele knjige narudžbi, što je bilo dovoljno za skok dionica od 5,3 posto. Iznenadna promjena na čelu kompanije donijela je pak Deutsche Telekomu skok dionica od 2,8 posto odražavajući nadu kako će Rene Obermann, čelnik T-Mobile odjela, pružiti dioničarima više nego dosadašnji predsjednik Uprave Kai-Uwe Ricke, koji je označen kao glavni krivac za poražavajućih 20 posto pada dobiti u trećem kvartalu.