Na Zagrebačkoj burzi 2008. godine bilo je visokih padova i neočekivanih uspona, barem što se tiče odnosa poslovanja domaćih tvrtki izlistanih na burzi i kretanja njihovih dionica, što je vidljivo s HT-om, Ingrom, Institutom građevinarstva Hrvatske i drugima. Negativan trend domaćeg tržišta kapitala zasigurno je najčešće korišten pojam u financijskim krugovima i analitičarima, dok je pesimizam zavladao među ulagačima koji su u strahu za svoj kapital pobjegli u sigurnije investicije ako ih je lani uopće i bilo. Svjetska financijska kriza, koja je počela sredinom 2007. godine pucanjem američkog tržišta nekretnina, proširila se svim financijskim segmentima, uzrokujući najveće kolapse od Velike depresije 1931. godine. Propadanjem do tada najjačih financijskih institucija, za koje se smatralo da su neuništive poput Lehman Brothersa, Bear Stearnsa, AIG-a i mnogih drugih, snažno su uzdrmana svjetska tržišta kapitala. Iako se u nekim trenucima možda i nadalo kako će američka kriza ostati američka, prelaskom na europski kontinent jasno se pokazala snaga domino-efekta globalizacije.

Prepolovljeni promet
Ni Zagrebačka burza nažalost nije ostala imuna na svjetska kretanja. Na domaćoj je burzi u prošloj godini ostvaren ukupan promet od 34,2 milijarde kuna, što je gotovo prepolovljen iznos u odnosu na godinu prije kada je iznosio 66,5 milijardi kuna. Lanjski promet bio je čak niži i od prometa zabilježenog u 2006. godini kad je iznosio 49,1 milijardu kuna. Gledajući po mjesecima, u siječnju je zabilježen najviši promet, što je i logično s obzirom na “ostatak” optimizma iz prethodne godine. U čak pet mjeseci prošle godine ukupan promet iznosio je manje od dvije milijarde kuna, dok je jedino u listopadu bio viši od četiri milijarde kuna. Koliko je situacija na Zagrebačkoj burzi prošle godine bila turbulentna, pokazuje podatak tržišne kapitalizacije dionica.

Naime, u 2008. godini tržišna kapitalizacija dionica domaćeg tržišta kapitala drastično se smanjila, i to za čak 59,7 posto. Krajem prosinca iznosila je 142,1 milijardu kuna, dok je godinu prije iznosila 352,2 milijarde kuna. Ukupna tržišna kapitalizacija krajem godine iznosila je 177 milijardi kuna, dok je već prvog trgovinskog dana u 2009. godini porasla na 181,5 milijardi kuna. Usporedbe radi, tržišna kapitalizacija dionica u 2006. godini iznosila je 197,7 milijardi kuna. U godini izrazitog pesimizma, domaći indeks CROBEX zabilježio je ukupan pad vrijednosti od čak 67,1 posto – spustio se sa 5239,03 boda na 1722,25 bodova zadnjeg trgovinskog dana u prosincu, a ta je razina istovjetna razini iz sredine lipnja 2005. godine. CROBEX je prošle godine u samo tri mjeseca bilježio mjesečni porast, i to u svibnju sa 5,2 posto, srpnju sa 1,4 posto i prosincu sa čak 7,2 posto. Međutim, snažna korekcija u listopadu i studenome kad je CROBEX u svakom mjesecu pao za 26,7 posto srozala je vrijednost indeksa u pojedinim trenucima i na razinu oko 1500 bodova. U skladu s negativnim trendom CROBEX-a, nijedna dionica sastavnica toga indeksa nije zabilježila porast vrijednosti. U prošloj godini najvišu korekciju unutar indeksa zabilježila je dionica Viadukta koja se strmoglavila čak 92,4 posto. Slijedi je dionica Hidroelektre niskogradnje s izgubljenih nešto manje od 90 posto, dok je vrijednosnica Uljanik plovidbe pala 84,5 posto.

Ponuda Mola
Naime, najviša vrijednost Inine dionice u ovoj godini bila je 3199 kuna, dok je godinu zaključila na 1149 kuna. Nakon ponude za preuzimanje od 2800 kuna po dionici, Mol drži 47,15 posto dionica najveće hrvatske naftne kompanije. Što se tiče brokerskih kuća, članova Zagrebačke burze, najveći ukupni promet prošle godine ostvarili su Erste vrijednosni papiri sa 4,8 milijardi kuna, a slijedi Interkapital sa 3,9 milijardi kuna. Nadalje, brokeri Privredne banke Zagreb ostvarili su 2,8 milijardi kuna prometa, dok je Raiffeisenbank Austria imao 2,5 milijardi kuna. Fima vrijednosnice zabilježile su ukupno 2,4 milijarde kuna. Budući da je prošla godina bila izuzetno promjenjiva, analitičari ovih dana ne daju olako bilo kakve prognoze o budućim kretanjima na domaćem tržištu kapitala. Kako će svjetska kriza u ovoj godini ostaviti posljedice u domaćem realnom sektoru zbog čega će vrlo vjerojatno doći do porasta stope nezaposlenosti te usporavanja gospodarskog rasta, što su potvrdili i ovih dana objavljeni podaci o BDP-u u trećem tromjesečju, situacija zasigurno neće biti jednostavna.No mnogi su analitičari i burzovni stručnjaci do sada isticali kako burza nije mjesto lake zarade te da se preko noći nitko neće obogatiti. Prošla je godina, sa svojim kratkim i brzim usponima i vrlo dugim i bolnim padovima to svakako potvrdila.

Braniteljski fond donio pad

Snažniji pad na domaćem tržištu sredinom travnja bio je posljedica isteka razdoblja raspolaganja udjelima u Braniteljskom fondu. Kako bi se smanjio psihološki pritisak na tržištu izjavama i apelima reagirali su i članovi Vlade kao i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) koja je zabranila Erste Investu, koji upravlja tim fondom, da objavljuje podatke o tome koliko je branitelja zatražilo isplatu udjela. Tržište je očekivalo kako će veliki broj zahtjeva prisiliti Erste Invest na prodaju, prvenstveno dionica Ine i HT-a, što bi im onda srušilo cijenu na burzi.

5G

Pametniji život uz 5G: Telemach predstavio novi telefon i prvi tablet s naprednim AI značajkama

Poslodavac prijetelj obitelji

Nova mjera države mogla bi promijeniti način na koji radimo – evo zašto

Globalna kriza i u Hrvatskoj

Listopad je, čini se, postao mjesec za najveće krize na tržištima kapitala. Nakon što se sredinom rujna saznalo za probleme u banci Lehman Brothers, pravi razmjeri najveće financijske krize u novijoj povijesti postali su vidljivi tek u listopadu. Zbog prijetnje koja je na koljena stavila najveće svjetske financijske institucije, poput američkog AIG-a, na kraju su bile prisiljene intervenirati kako središnje banke tako i državne administracije. Središnje banke uvjeravale su javnost kako mogu na tržište plasirati dovoljnu likvidnost, a nakon što niti to nije povećalo povjerenje na tržištima, vlade su odlučile odobriti razne pakete pomoći. Dionički indeks domaće burze CROBEX u tom je mjesecu zabilježio najveći dnevni pad vrijednosti u posljednjih deset godina. Naime, 10. listopada CROBEX se strmoglavo 10,2 posto. Idućega dana, 11. listopada, CROBEX je “uzletio” visokih 15,9 posto, što je ujedno i najveći dnevni rast u povijesti. U listopadu je zabilježena i visoka razina prometa s obzirom na godišnji prosjek, pa je tako protrgovano 4,14 milijarde kuna vrijednosnica.