Mnoge hrvatske tvrtke stagniraju jer im kapital osiguravaju uglavnom vlasnici, obitelj i prijatelji.
Rošade na domaćem tržištu kapitala na koje su kompanije, investitori i država gotovo u potpunosti zaboravili, naposljetku bi mogle doći na dnevni red.
Reforme za funkcionalno tržište kao alternativu bankama su nužne, ne samo u svjetlu oporavka od korona krize, već i da Hrvatska počne uhvati korak s razvijenom Europom, poručuje Vladi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) na čija vrata Hrvatska već kuca neko vrijeme.
Rošade na domaćem tržištu kapitala na koje su kompanije, investitori i država gotovo u potpunosti zaboravili, naposljetku bi mogle doći na dnevni red.
Reforme za funkcionalno tržište kao alternativu bankama su nužne, ne samo u svjetlu oporavka od korona krize, već i da Hrvatska počne uhvati korak s razvijenom Europom, poručuje Vladi Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) na čija vrata Hrvatska već kuca neko vrijeme.
Za oživljavanje burze popisuje se lepeza dubokih reformi; od lakšeg pristupa tvrtkama, otključavanja potencijala institucionalnih ulagača s naglaskom na mirovinske fondove, mobilizacije privatnog kapitala te, u konačnici, jačanja bilanci poduzeća i stečajnih propisa, poručuje OECD u izvješću izrađenim zajedno s Europskom komisijom i domaćim Ministarstvom financija.
Sa Zagrebačke burze (ZSE) otišlo je gotovo 150 kompanija od 2010., s tek pokojim novim uvrštenjem u padu je broj onih čijim se dionicama trguje na uređenom tržištu.
Krajem prošle godine broj listiranih tvrtki više je nego prepolovljen u odnosu na 2009. Tržište korporativnih obveznica je slabo razvijeno, a nema ni traga ni glasa od mogućih IPO-a poduzeća u državnom portfelju.
Tržišna kapitalizacija
Prema riječima Grega Medcrafta iz OECD-a, Hrvatska stvara 0,38 posto europskog BDP-a, no tržišna kapitalizacija ZSE doseže tek 0,25 posto ukupne vrijednosti kompanija na europskim burzama. Obrtaj prometa, ulagačima nezaobilazan pokazatelj efikasnosti i likvidnosti tržišta koji pokazuje koliko brzo mogu izaći iz ulaganja, bio je na ZSE (prije krize) tek 1,5 posto.
Na Varšavskoj burzi iznosi 19 posto, dok prosjek EU burzi doseže 58 posto. U isto vrijeme velik broj domaćih tvrtki nema eksterno financiranje već se oslanjaju na vlastite zalihe kapitala i zadržanu dobit, posebnice mala i srednja poduzeća.
Njihovo poslovanje ne dozvoljava im ulaganja u ljude i opremu nužne za postizanje veće produktivnosti, dizanje dobiti i širenje. Zbog toga mnoge hrvatske tvrtke stagniraju jer im kapital osiguravaju uglavnom vlasnici, obitelj i prijatelji. Mnoge nemaju kapitala ili ima im je on negativan, podcrtava izvješće.
Smanjenje kotacija
Trendovi bi se okrenuli ako bi se radilo na atraktivnosti burze, primjerice, kroz smanjenje broja kotacija na uređenom tržištu i dostupnim kvantitativnim izvješćima o uvrštenim kompanijama. Vlada bi trebala razmisliti o IPO-ima i SPO-ima dionica državnih tvrtki (što se već godinama zaziva s različitih strana), kao i izdavanju obveznica tih kompanija.
Uvijek je tu i pitanje cijene pa se preporučuje smanjiti troškove emisije obveznica kroz alternativne mehanizme ocjene kreditnog rejtinga i uvođenje posebnog pravnog okvira za obveznice malih kompanija. Poseban su neiskorišten potencijal institucionalni ulagači, smatra OECD, a to je u skladu s čestim opaskama u poslovnim krugovima da su domaći mirovinski fondovi veličinom imovine pod upravljanjem odavno prerasli aktualnu burzovnu ponudu.
Stoga bi fond menadžerima trebao bolji sustav poticaja i osiguravanje veće jasnoće oko mogućih ulaganja. Također, treba kreirati programe suradnje istraživačkih institucija i poslovnog sektora te poduprijeti stvaranje platformi da startupi mogu do ‘seed’ kapitala.
“Sazrelo je vrijeme da hrvatske vlasti provedu dugoočekivane strukturne reforme za uspostavu funkcionalnog tržišta kapitala. Time neće samo pomoći Hrvatskoj na putu oporavka od Covid-19 krize već i pridonijeti krucijalnom koraku prema boljoj EU integraciji te poboljšati učinak i otpornost ekonomije u dugom roku”, kazao je Medcraft.
