Prema navodima autora Wall Street Journala, Bear Stearns se sprema «dati nogu» Warrenu Spectoru, prvom čovjeku trading deska koji će, eto, po svoj prilici postati žrtveno janje za krizu kojom je poprilično narušen ugled pete po veličini američke investicijske banke. No slaba je to utjeha za sve one investitore koji se moraju pomiriti s povećim gubicima zabilježenima u dvama hedge fondovima Bear Stearnsa, a još manje za dio ulagača čija su sredstva, tragom dramatičnog odljeva kapitala, sada ostala zarobljena u trećem fondu, jer su isplate do daljnjega – blokirane. Što je samo dolilo ulje na vatru, jer ako je Bear Stearns možda i najveća žrtva panične likvidacije isprovocirane spillover efektom krize u subprime segmentu američkog tržišta nekretnina, zasigurno nije i jedina. Neugodne vijesti za svoje ulagače obznanila je i Macquarie Bank, najveća australska investicijska banka, koja se pak, da stvar bude još gora, baš kao i treći fond s početka priče (Bear Stearns Asset-Backed Securities Fund), i ne može «pohvaliti» značajnijim udjelom sporne aktive (mortgage backed securities) u ukupnoj imovini, ali je očito prekasno započela s «izvlačenjem» i likvidacijom pozicija, upozoravajući investitore da bi zbog toga mogli ostati i bez 25 posto svog kapitala. A upravo u toj se činjenici krije ključ razbuktavanja krize u kojoj ama baš svi traže prikladan zaklon, panično napuštajući brojne segmente financijskih tržišta u potrazi za relativno sigurnim destinacijama, rušeći usput cijene brojnih financijskih instrumenata. Bilo da je riječ o korporativnim obveznicama, čija cijena u slučaju renomiranih investicijskih banaka na Wall Streetu naprosto implicira junk-bond status (makar je redom riječ o izdanjima koje uživaju investicijski rejting), devizama ili dionicama, koje su i prošloga tjedna pretrpjele značajne gubitke.
Izmamivši prilično tmurne procjene promatrača, poput izjave kojom je Samuel Molinaro, financijski direktor Bear Stearnsa, aktualnu krizu usporedio s onom iz 1998. godine, koja je kulminirala kolapsom Long-Term Capital Managementa, šireći paniku koja se prošloga tjedna izmjenjivala s utjecajem dijametralno suprotnih stavova onih hrabrijih, uvjerenih kako je upravo aktualna korekcija prava prilika za aplikaciju temeljnog principa investiranja (buy low – sell high). Nema nikakve sumnje kako je pozitivno intoniran news-flow sa korporativnog fronta, što se u prvom redu odnosu na povoljan tijek sezone objavljivanja poslovnih rezultata, u značajnoj mjeri limitirao gubitke na svjetskim tržištima kapitala. Štoviše, pojedini su indeksi, poput londonskog FTSE 100, na tjednoj razini uspjeli namaknuti čak i pozitivan rezultat, no jednako tako ne djeluje nimalo ohrabrujuće činjenica da su gubici u petak uvelike nadmašivali tjedni minus, signalizirajući ponajprije nastavak pritiska prodavatelja na dionice financijskih institucija. Koje bi iz ove priče mogle izaći kao najveći gubitnici, makar objavljeni poslovni rezultati iz drugog kvartala upućuju na posve drugačiji zaključak. Barem kada su u pitanju mainstream institucije na Starom kontinentu, kao što su Credit Suisse (+1,7 posto), Deutsche Bank (+0,6 posto), Societe Generale (+1,7 posto) ili BNP Paribas (+1 posto). Jer sve one su analitičare ugodno iznenadile prezentiranih kvartalnim izvješćima, ali su zato imena poput Commerzbank (-8 posto) ili IKB-a ulagače podsjetila na rizik zadržavanja bankovnih izdanja u portfelju. Jer tržišna kapitalizacija potonje samo je protekloga tjedna smanjena za više od 40 posto, tragom priznanja o povećim gubicima koji će se neminovno odraziti na ovogodišnje poslovne rezultate. Slično intoniranim špekulacijama Depfa Bank se spustila u minus od gotovo 7 posto, pri čemu je korekciju donekle ublažila mogućnost preuzimanja, kojom je teret pesimista u najvećoj mjeri ponio potencijalnih kupac, Hypo Real Estate, zaključivši tjedan s dvoznamenkastim gubicima.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu