Proizvođač alkoholnih i bezalkoholnih pića tvrtka Maraska iz Zadra u prvih je šest mjeseci 2007. godine poslovao s neto gubitkom od 3,89 milijuna kuna, što je smanjenje gubitka u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada je iznosio 6,6 milijuna kuna. Kako se navodi u pojašnjenju poslovnih rezultata objavljenih na Zagrebačkoj burzi, ovakav rezultat poslovanja posljedica je konsolidiranja kadrovske strukture poduzeća i preseljenja tvornice na jednu lokaciju, što je rezultiralo značajnim iznosom izvanrednih troškova.

Brži rast prihoda
Ukupni su prihodi tvrtke u prvom polugodištu iznosili 37,38 milijuna kuna i u odnosu na isto razdoblje prošle godine povećani su za 22,5 posto. Glavninu prihoda Maraska ostvaruje prodajom na domaćem tržištu i u prvoj polovici ove godine prodajom na tom tržištu ostvareno je 25,58 milijuna kuna, što je 18,8 posto više nego li u isto vrijeme prošle godine. Brži se pak rast prihoda bilježi od prodaje na inozemnom tržištu i ti su prihodi porasli za 25,8 posto, na 7,45 milijuna kuna. Ukupni rashodi Maraske u promatranom su razdoblju iznosili 41,27 milijuna kuna i veći su u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 11,2 posto. Materijalni troškovi i troškovi prodane robe povećani su sa 14,12 milijuna kuna, na nešto više od 18 milijuna kuna, a povećani su i troškovi amortizacije, sa 1,6 milijuna kuna, na 3,8 milijuna kuna. Troškovi osoblja smanjeni su pak sa 7,59 milijuna kuna, na 6,3 milijuna kuna. Financijski su rashodi tvrtke povećani za 24,3 posto.

Velike investicije
Maraska je u velikom investicijskom projektu koji je započeo krajem 2005. godine, a trebao bi završiti do kraja ove godine. Do kraja 2007. godine Maraska će višnjom zasaditi ukupno 250 hektara površine. Najveći problem tvrtke je bio miniran teren, pa je u prvoj fazi razminirano 130 hektara i na toj su površini zasađena stabla. Između ostalih, donator je bila i američka vlada koja je donirala 800 tisuća dolara. Cijela površina bila je šumsko zemljište te su Hrvatske šume dale Maraski d.d. pravo korištenja na rok od 40 godina, a Ministarstvo poljoprivrede snosilo je troškove nabave sadnica. Projekt se pripremao 14 mjeseci, a najviše vremena potrošeno je na razminiranje površina što je učinjeno uz pomoć nekoliko donacija iz inozemstva. Sadnice višnje maraske, njih 60 tisuća u prvoj fazi, proizvedene su od probranih autohtonih nasada. Proizvela ih je tvrtka Geront d.o.o. iz Kaštel Novog u suradnji s Institutom za jadranske kulture i melioraciju krša iz Splita, Zavodom za rasadničarstvo i sjemenarstvo iz Osijeka, Zavodom za zaštitu bilja i Zavodom za ishranu bilja. Povijest Maraske, odnosno njezinog najačeg brenda Maraschina, duga je već pet stoljeća kada je u miru i tišini zadarskog Dominikanskog samostana, na početku XVI. stoljeća stvorena i zapisana receptura autentičnog zadarskog likera, kojega su prvi pripravili upravo ljekarnici tog samostana pod imenom “Rosolj” (od riječi “ros solis” – “sunčana rosa”). Kasnije je liker nazvan Maraschino, budući da se dobiva iz esencije zrelih plodova dalmatinske višnje maraske i lišća njezinih mladih grančica. U 18. stoljeću, kada se u Zadru razvila industrijska proizvodnja likera, krenuo je Maraschino iz Zadra i morskim putevima dospio u sve važnije europske luke i metropole.

Hrana, lijek i sirovina

Zbog blage mediteranske klime i specifične vrste tla, višnja maraska u ovom podneblju postiže najbolju kakvoću te ima višestruku ulogu: kao hrana, preventiva, zaštita i lijek. No, Maraski je dalmatinska višnja kao sirovina najznačajnija u proizvodnji likera (Maraschino, Cherry Brandy, Half), žestokih pića (Kirsch i Mare), desertnih vina (Cherrica), voćnih sirupa (Amarena) i voćnog soka (Maraška). Kao što je morskim putevima Maraschino iz Zadra otplovio u svijet, tako je, tim istim putevima nekoć davno iz Srednje Azije u Zadar uplovila prunus cerasus marasca – voćka bogatog ploda – dalmatinska višnja maraska koja najbolje uspijeva na području sjeverne i srednje Dalmacije.