Nakon što je tijekom 2012. zabilježila pad, proizvodnost rada u industriji u prva četiri mjeseca 2013. bilježi rast, pišu analitičari u novom izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti. Prema posljednjim podacima DZS-a, proizvodnost rada u industriji, koja se računa kao omjer indeksa fizičkog obujma industrijske proizvodnje i indeksa razine broja zaposlenih osoba u industriji, u razdoblju od siječnja do travnja zabilježila je rast od 7,2 posto uslijed blagog rasta obujma industrijske proizvodnje uz pad broja zaposlenih.

Promatrajući prema kategorijama GIG-a, proizvodnost rada ostvarila je rast u kategorijama Intermedijarni proizvodi (+9,1 posto), Energija (+13,8 posto) i Netrajni proizvodi za široku potrošnju (+6,6 posto), dok je u ostalim kategorijama zabilježen pad proizvodnosti. Pri tome je najveći pad proizvodnosti zabilježen u proizvodnji Kapitalnih proizvoda (-4,2 posto).

Prema područjima i odjeljcima NKD-a, u djelatnosti Rudarstvo i vađenje proizvodnost je povećana za 1,2 posto, dok je u Prerađivačkoj industriji porasla za 4,8 posto, a u djelatnosti Opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacije proizvodnost je od siječnja do travnja 2013. povećana za 21,1 posto. Unutar prerađivačke industrije proizvodnost rada najviše je porasla u djelatnosti Proizvodnje koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (+19,2 posto) te u djelatnosti Proizvodnje metala (+34,3 posto), dok je najsnažniji pad proizvodnosti ostvaren u djelatnosti proizvodnje ostalih prijevoznih sredstava (-42,7 posto), stoji u RBA analizi.

Ukupan broj zaposlenih u pravnim osobama u industriji u prva četiri mjeseca 2013. pao je za 4,6 posto u odnosu na isto razdoblje 2012. (isključujući osobe koje rade u industrijskom sektoru, ali obavljaju neindustrijsku djelatnost). S obzirom da zaposleni u prerađivačkoj industriji čine 90 posto zaposlenih u industriji pad zaposlenosti od 4,6 posto najviše je pridonio ukupnom padu zaposlenosti u industriji. Zaposlenost u prerađivačkoj industriji bilježi negativne godišnje stope promjene još od siječnja 2009., a u tom je razdoblju zaposlenost smanjena za 17,4 posto, pišu analitičari.

Najveći pad nezaposlenosti u relativnom izrazu u industriji bilježi kategorija rudarstvo i vađenje (-8,3 posto) pa je u odnosu na početak 2009. u ovoj kategoriji zaposlenost smanjena za više od tri tisuće osoba, odnosno za 40 posto. U promatranom razdoblju zaposlenost je najmanje pala u djelatnosti opskrbe električnom energijom (za 3,4 posto), zaključuju iz RBA.