Hrvatsko gospodarstvo zabilježilo je najsporiji rast u posljednje tri godine nakon što je u drugom tromjesečju industrijska proizvodnja pala te istovremeno usporila potrošnja građana. Naime, u drugom tromjesečju BDP je rastao po stopi od 3,4 posto, dok je u prva tri mjeseca ona iznosila 4,3 posto.

Zajedničko kretanje
Gotovo u isto vrijeme promet na Zagrebačkoj burzi se prepolovio, odnosno vrijednost ukupne trgovine bila je 6,4 milijarde kuna za razliku od prvog tromjesečja u kojemu je protrgovano nešto više od 12 milijardi kuna. “Korelacija između rasta BDP-a i rasta prometa na burzi postoji. Međutim, nejasno je utječe li kretanje BDP-a na burzu ili je obrnuto”, izjavio je Josip Glavaš, predsjednik Uprave Erste Investa, napomenuvši kako su mnogi ekonomski stručnjaci, počevši od Schumpetera pa do Levinea, izučavali tu materiju, ali nitko od njih u potpunosti nije uspio kvantificirati vezu. U ovom trenutku prilično je sigurno da globalna financijska kriza povlači prema dolje i gospodarsku i burzovnu aktivnost. Naime, kriza se posredno odražava na pad agregatne potražnje i manju ponudu kredita što dovodi do usporavanja gospodarskog rasta. Negativne vijesti izvana dovele su do negativnog psihološkog momenta i na Zagrebačkoj burzi te u konačnici do pada trgovine vrijednosnim papirima. Glavaš očekuje kako će “financijska kriza u svijetu, ali i financijska kriza u nas u budućem razdoblju” dovesti do usporavanja domaće osobne potrošnje i time BDP-a. “S druge strane u uvjetima kad je najbolje biti u ‘cash poziciji’ treba računati na mogućnost pooštravanja kreditnih uvjeta domaćih banaka, zbog težeg refinanciranja kod svojih matica”, ističe prvi čovjek Erste Investa. Vratimo li se pak godinu dana unatrag, možemo također vidjeti paralelno usporavanje gospodarskog rasta i prometa na ZSE, što je zapravo razdoblje prije sloma američkog tržišta drugorazrednih hipotekarnih zajmova. Naime, prvo tromjesečje 2007. godine bilo je rekordno za Hrvatsku i u vezi s gospodarskim rastom i burzovnom trgovinom.

Visoke vrijednosti
U ta tri mjeseca hrvatski BDP rastao je po stopi od 7%, dok je na Zagrebačkoj burzi protrgovano s čak 20,6 mlrd. kuna (IPO Ine). Iduće tromjesečje došlo je do usporavanja rasta (6,6%), a istovremeno se i promet na burzi spustio na 15,2 mlrd. I treće tromjesečje ponudilo je sličnu sliku, spuštanje rasta na 5,1% te burzovne trgovine na 12,6 mlrd. kuna. “Teško je na osnovi samo dva podatka promatrana u jednoj godini zaključiti je li pad prometa na burzi uzrokovan usporavanjem rasta BDP-a”, smatra Glavaš. Moguće da bi i posljednji kvartal te godine donio nastavak trenda jer je stopa rasta BDP-a kliznula na 3,7%, a vijesti izvana nisu nudile optimizam. Naime, počeli su se pojavljivati prvi znakovi krize i rasta inflacije. No, na domaćem tržištu kapitala u listopadu se pojavila dionica HT-a koja je gurnula promet na visokih 17,9 milijardi kuna. “U ovom slučaju rekao bih da je prvenstveni pad prometa na burzi bio prevelik i presnažan rast našeg tržišta kapitala u prethodnom razdoblju”, rekao je Glavaš.