S krajem ere Samodolove Hanfe tržište ima velika očekivanja od nove uprave. Umjesto rekapitulacije što je učinjeno od osnutka Hanfe, koja bi bila teško izvediva jer tržište prije gotovo i nije bilo regulirano, napravili smo kratku anketu među sektorima koje nadzire Agencija o tome što oni smatraju ključnim problemima na kojima bi regulator trebao poraditi. Darko Brborović iz OTP Investa kaže da bi investicijski fondovi rado vidjeli liberalizaciju regulative koja bi omogućila jeftinije osnivanje društava za upravljanje. “Regulatorni zahtjevi od nas traže najmanje pet ljudi za osnivanje investa za ‘back-office’ i računovodstvo, što su službe koje bi se mogle pribaviti ‘outsourcingom’”, kaže Brborović. Tako bi, smatra, talentiranim ljudima regulator omogućio pokretanje fondovskog biznisa, bez iznimnih kapitalnih ulaganja kakva se očekuju danas.

Zamrlo tržište
Upravo zbog malih ulagača mogla bi se jasnije i uže definirati ulagačka politika fondova i stupanj rizičnosti u prospektu iako je Hanfa prije kraja mandata dosta radila baš u vezi s tim. “Mogla bi se pojasniti ulagačka politika u prospektu, a mogao bi se uvesti ‘benchmark’ prema kojem bi ulagač mogao pratiti portfelj”, predlaže Brborović. “Osim organizacijskog potrebno je i popuštanje investicijskih kriterija jer je tržište gotovo zamrlo”, kaže predsjednik Uprave Erste Investa Josip Glavaš. Društvima za upravljenje život bi olakšalo pojednostavljenje odobrenja marketinških aktivnosti, vođenje računa portfelja i za domaće vrijednosne papire na skrbničkom računu, kao i jače korištenje društava kao savjetnika pri donošenju pravilnika. Na pitanje je li regulator više mogao učiniti glede preplitkog tržišta kapitala, Brborović kaže da tu nema pomoći. “Regulator ne može puno učiniti za likvidnost. Dok je nadzirao fondovsku industriju, nitko nije nadzirao izdavatelje i njihovo neispunjavanje pravila. To se danas vidi na slučajevima poput IGH i Dalekovoda i kompanija kojima se pozabavio DORH. To su papiri u koje mi ulažemo, ako nitko ne kontrolira da li izdavatelji pružaju vjerodostojne i istinite informacije, mi imamo samo mogućnost ne ulagati u njih, no gdje ćemo onda ulagati?” pita se Brborović. Brokerske kuće, barem one koje su preživjele godine niskog prometa i strože kapitalne zahtjeve, od novog vodstva Hanfe voljele bi vidjeti štednju. “Hanfa bi se trebala početi ponašati kao država i stegnuti remen”, kaže Petar Brkić iz Abacus brokera ističući da je Agencija s trenutnim naknadama preskupa za tržište kapitala.

Stegnuti remen
“U poslu vođenja portfelja brokeraji ne mogu konkurirati fondovima jer su troškovi poslovanja skuplji i proces je kompliciran. Trebalo bi omogućiti jednostavniji način vođenja jer se sada svaki račun klijenta vodi pojedinačno i na svaki plaćaju transakcijski troškovi umjesto da se vode na skrbničkom računu”, predlaže. Za mala brokerska društva poseban “trn u oku” je Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD) i troškovi te državne institucije. “Troškovi za SKDD su enormni, primjerice uz proviziju od 0,3 posto, na trošak Zagrebačke burze i SKDD-a ode 0,15 posto”, ogorčen je Brkić. Mirovinske fondove, koji upravljaju sa 40 milijardi kuna, dugo muče striktna ograničenja ulaganja. Portfelj koji se kontinuirano povećava zbog obveznih uplata u drugi stup moguće je adekvatno uložiti liberaliziraju li se ograničenja ulaganja i ponovno pokrene ideja uvođenja potportfelja ovisno o rizičnosti. Kao najveći ulagači, dugo upozoravaju da su prerasli kapacitete vrijednosnica koji kotiraju na ZSE pa s nestrpljenjem očekuju razradu ideje o koncesijama strateških projekata poput autocesta. Iz primjera ulaska u Podravku, koji Hanfa nije ocijenila kao zajedničko djelovanje, ali je ostavila “monitoring”, pokazalo se da će trebati pojasniti što znači zajedničko djelovanje i koje bi implikacije to imalo za mirovinske fondove, odnosno hoće li ponudu za preuzimanje trebati dati društva za upravljanje iz svog novca. Kad je u pitanju ponuda za preuzimanje i namjera zaštite malih dioničara, zakon je loš jer ne propisuje kazne za dioničare koji, iako u obvezi, nikad nisu podnijeli ponudu za preuzimanje, o čemu svjedoči dvadesetak nikad objavljenih ponuda u kojima su mali dioničari ostali zakinuti za milijarde kuna. “Voljeli bismo vidjeti jasnu politiku određivanja naknada za upravljanje, a ne da čekamo božićno vrijeme svake godine da nas iznenade”, kažu nam u jednom fondu.

Novi kriteriji
Osiguravatelji od nove Hanfe očekuju dodatno uređenje tržišta i hitno donošenje novog Zakona o osiguranju u skladu s direktivama EU, kažu u Croatia osiguranju. “Osiguravateljima treba omogućiti da u puno većoj mjeri ulažu u domaći realni sektor što bi imalo pozitivan efekt na gospodarstvo te izmijeniti odredbu da plaćamo sedam posto premije osiguranja od automobilske odgovornosti HZZO-u”, kaže predsjednik Uprave CO Zdenko Zrinušić. Ponavlja da bi trebalo životna osiguranja tretirati kao jedan oblik dobrovoljne mirovinske štednje te izjednačiti zakonski, porezni i poticajni tretman životnog osiguranja i dobrovoljnih mirovinskih fondova. I leasing društva htjela bi vidjeti novi regulatorni okvir pa će njihovo udruženje pripremiti amandmane na Zakon o leasingu. Jedan od prijedloga bit će i da se olabavi odredba da leasing društva ne mogu nabavljati robu od fizičkih osoba. Na suradnju s Hanfom taj dio financijske industrije nema primjedbi. “Hanfa je dobro izlazila na kraj s leasing društvima, kao i oni s njom”, kaže član Uprave BKS leasinga Dubravko Orlovac. “Premda reda mora biti, pa stoga i izvještaja, administrativno opterećenje industrije je preveliko, sve se svelo na papirološku dimenziju”, zaključuje.

Investicijski fondovi
Jasnije i uže definirati ulagačku politiku fondova i stupanj rizičnosti u prospektu
Uvesti stroži nadzor nad izdavateljima kako bi se provjerilo pružaju li točne i vjerodostojne informacije
Omogućiti jeftinije osnivanje društva za upravljanje. Konkretno, dopustiti “outsourcing” računovodstva i takozvanog back-officea.
Osim organizacijskog potrebno je i investicijsko popuštanje regulative

Brokerske kuće
Omogućiti jednostavniji način vođenja portfelja i skupni transakcijski račun umjesto pojedinačnih računa klijenata
Smanjiti troškove za Hanfu i Središnje klirinško depozitarno društvo
Uvesti red i jasnije definirati fond zaštite ulagača

Leasing društva
Donijeti novi Zakon o leasingu
Omogućiti da leasing društva mogu nabavljati robu od fizičkih osoba
Smanjiti pretjeranu papirologiju u izvještavanju regulatora

Osiguravajuća društva
Donijeti novi Zakon o osiguranju u skladu s europskim direktivama
U većoj mjeri omogućiti ulaganja u domaći realni sektor, što bi imalo pozitivan efekt na razvoj gospodarstva
Ukinuti obvezno plaćanje 7 posto premije osiguranja od automobilske odgovornosti HZZO-u
Životna osiguranja tretirati kao oblik dobrovoljne mirovinske štednje

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

Mirovinski fondovi
Olabaviti striktna ograničenja ulaganja jer je teško adekvatno uložiti portfelj od 40 milijardi kuna
Ponovo pokrenuti ideju uvođenja potportfelja ovisno o rizičnosti ulaganja i dobi osiguranika
Jasnije odrediti politiku određivanja naknada za upravljanje
Inzistirati na jasnim odlukama koje se neće moći dvosmisleno tumačiti