Kada govorimo o razvoju tržišta kapitala, često čekamo veliki IPO, veliku privatizaciju, reformu ili jednu priču koja će sama po sebi promijeniti dinamiku tržišta. Sve su to, naravno, važni kamenčići u mozaiku, ali u praksi se tržišta kapitala najčešće razvijaju postupno: kroz više manjih i većih elemenata koji se počinju međusobno povezivati.
Upravo je zato dolazak prvih ETF fondova kojima se upravlja u Sloveniji na Ljubljansku burzu važan događaj. Ilirika, slovensko društvo za upravljanje, uvrstila je na Ljubljansku burzu prvi domaće upravljani ETF fond, koji prati slovenske dionice uključene u indeks SBITOP TR. Uskoro se očekuje i uvrštenje drugog ETF-a, koji će ulagateljima omogućiti globalniju diversifikaciju.
Napokon bogatija ponuda
ETF-ovi su danas, zbog obilježja kao što su niski troškovi upravljanja, transparentnost, jednostavnost i diversifikacija, među najpopularnijim financijskim instrumentima na svijetu. U SAD-u je broj ETF-ova već premašio broj pojedinačnih uvrštenih dionica. I u usporedbi s “klasičnim” investicijskim fondovima ETF-ovi sve više dobivaju na važnosti. Ako su investicijski fondovi desetljećima bili klasična ulazna točka za male ulagatelje, tu su ulogu u posljednjem desetljeću, a posebno posljednjih godina, počeli preuzimati ETF-ovi. Ulagatelju omogućuju sličnu logiku diversifikacije kao investicijski fond, ali uz burzovnu likvidnost, visoku transparentnost i, u pravilu, znatno niže troškove. Najveći ETF na svijetu, Vanguard S&P 500 ETF, ove je godine kao prvi ETF premašio tisuću milijardi dolara imovine pod upravljanjem, što potvrđuje da su ETF-ovi danas jedan od središnjih instrumenata suvremenog investiranja.
S druge strane, priča o ETF-ovima na Ljubljanskoj burzi startala je 2021. godine, kada su počeli kotirati prvi ETF-ovi. Nakon uvrštenja oba najavljena Ilirikina ETF-a, na burzovnoj polici Ljubljanske burze bit će ukupno osam ETF-ova. Unatoč tome, može se reći da su ETF-ovi u Sloveniji još uvijek u relativno ranoj fazi razvoja. To je zanimljivo prije svega zato što u Sloveniji imamo mnogo štednje, ali ona je još uvijek pretežno usmjerena u tradicionalnije oblike štednje. Djelomično i zato što brojni ulagatelji još uvijek nedovoljno poznaju prednosti ETF-ova. Upravo je zato odluka Ilirike da ulagateljima ponudi ETF fondove važna. Time dobivamo domaćeg ponuditelja, slovensko društvo za upravljanje koje poznaje domaće ulagatelje i slovensko tržište te koje većom lokalnom prisutnošću može pridonijeti i financijskom opismenjavanju u području ETF-ova. Sličnu ulogu, primjerice, u Hrvatskoj već neko vrijeme ima InterCapital ETF. U tom segmentu Slovenija zaostaje za Hrvatskom, koja je u razvoju ETF-ova napravila važan korak naprijed. Za Sloveniju je to prije svega dobar benchmark. Ako se ETF-ovi mogu razvijati na usporedivim regionalnim tržištima, onda uz dovoljnu ponudu, distribuciju, financijsko opismenjavanje i dobro korisničko iskustvo postupno veću ulogu mogu dobiti i kod nas, a to je u konačnici korisno ne samo za Ilirikine proizvode, nego i za sve ETF-ove koji kotiraju na Ljubljanskoj burzi.
Druga važna novost je najavljeni IPO na Ljubljanskoj burzi. Riječ je o prvoj nekretninskoj investicijskoj društvu NLB Skladi – Nepremičnine, koje je po svojoj osnovnoj logici slično u inozemstvu etabliranim REIT-ovima. Upis dionica počeo je u lipnju, a predviđena kotacija je na jesen. Novi instrument ulagateljima bi omogućio izloženost profesionalno upravljanom portfelju poslovnih nekretnina, primarno u Sloveniji i Hrvatskoj, a sekundarno i u Srbiji te drugim tržištima jugoistočne Europe. Posebno je zanimljivo da bi društvo u početnoj fazi trebalo prikupljati između 29 i 100 milijuna eura, dok je dugoročna ambicija – kroz nova izdanja – postupni rast portfelja do približno 500 milijuna eura. Ako bi se ta ambicija ostvarila, to bi moglo značiti nastanak važnog institucionalnog nekretninskog ulagatelja u široj regiji. Taj je instrument zanimljiv iz više razloga. Prvo, Slovenci su izrazito nekretninski narod. Prema posljednjim javno dostupnim podacima, slovenska kućanstva u vlasništvu imaju približno 56 milijardi eura stanova. Ako tome dodamo i nekretnine koje Slovenci imaju u inozemstvu, prije svega, u Hrvatskoj, ta je investicijska usmjerenost još očitija. Prema neslužbenim procjenama, Slovenci su vlasnici više od sto tisuća nekretnina u Hrvatskoj. Već uz konzervativnu prosječnu vrijednost od 150 tisuća eura, to bi značilo više od 15 milijardi eura imovine.
Nekretnine su, dakle, investicijska klasa koju Slovenci, slično kao i Hrvati, dobro poznaju i kojoj vjeruju. Međutim, izravno ulaganje u nekretninu ima i jasna ograničenja: visoke ulazne iznose, nisku likvidnost, koncentraciju rizika, troškove održavanja i upravljanja te često i dosta operativnih briga. Nekretninsko investicijsko društvo može snažno ublažiti dio tih izazova. Ulagatelj s nižim iznosom može postati posredno izložen diversificiranom portfelju nekretnina, bez neposrednog operativnog rada koji obično donosi vlasništvo nad nekretninama, a istodobno se dionicama nakon uvrštenja na burzu može i trgovati.
Važno je još nešto. Instrument će biti dostupan i preko međunarodne platforme Interactive Brokers i drugih stranih burzovnih članova pa se potencijalni krug ulagatelja u regionalno tržište nekretnina neće zaustaviti na slovenskim ulagateljima, nego će nakon uvrštenja na burzu biti dostupan i širem krugu ulagatelja iz inozemstva, uključujući i male ulagatelje iz Hrvatske.
Pozitivna dinamika
Sve su to mali koraci, ali zajedno znače mnogo. Ponekad se ima smisla osvrnuti unatrag i primijetiti da je slovensko tržište kapitala posljednjih godina kumulativno napravilo velik iskorak naprijed. Nedavno su kritike bile brojne, a poneka se ponovi i danas. No, rad svih dionika sve više potiskuje kritike u drugi plan. Ima li premalo ponude? Dodajemo ETF-ove, a najavljen je i prvi nekretninski fond u našoj regiji. Jesu li ulaganja previše rizična? Ulagateljima su dostupne narodne obveznice, trezorski zapisi i druge obveznice. Ima li premalo konkurencije? Ljubljanska burza danas je dostupna preko Interactive Brokersa, a dobili smo i novog izravnog burzovnog člana – FIMA vrijednosnice. Jesu li porezi previsoki? Na INR računu mogu dosegnuti nula posto. Jesu li troškovi previsoki? Posljednjih su se godina brojni troškovi smanjili, a kod INR računa dodatno. Je li tržište premalo likvidno? Praktički cijela prva kotacija, narodne i druge obveznice, ETF-ovi i još poneki instrument imaju održavatelja likvidnosti, tako da mali ulagatelji mogu trgovati po tržišnoj cijeni. Je li tržište anemično? Slovensko dioničko tržište bilo je u različitim razdobljima – u posljednjoj godini, pet, deset i 15 godina – među tržištima s najvećim prinosima na svijetu.
Naravno, izazovi ostaju. Likvidnost je još uvijek niska. Broj kvalitetnih investicijskih prilika je ograničen. Domaći institucionalni kapital je premalen. Drugi i treći mirovinski stup nemaju ulogu kakvu bi razvijenije tržište kapitala trebalo. Bez dugoročnog domaćeg i stabilnog kapitala teže je razvijati fondove rizičnog i privatnog kapitala, teže financirati poduzeća s visokim potencijalom rasta, teže stvarati budući pipeline poduzeća za burzu i teže podupirati moguće IPO-e. Ali, prvi put nakon dugo vremena čini se da se dijelovi slagalice postavljaju na pravo mjesto. Svaki od tih koraka sam za sebe možda nije dovoljan da promijeni tržište. Zajedno, međutim, stvaraju pozitivnu dinamiku i pozitivnu povratnu petlju zbog koje s više optimizma možemo gledati na budući razvoj slovenskog tržišta kapitala.
