Višestruko povećanje tržišne kapitalizacije, kakvim su svoje poklonike u svega nekoliko godina podarila španjolska real-estate izdanja, neminovno otvara i pitanje ispunjavanja apetita ulagača (ma koliko megalomanski bili) i konačne likvidacije investicije. I upravo su takva nagađanja, izazvana ponešto promijenjenim okolnostima, ovoga tjedna izazvala pravi kaos na madridskoj burzi, koji je kulminirao jučerašnjom, znatno rasprostranjenijom korekcijom, gurajući lokalne, a zatim i regionalne burzovne indekse, duboko na negativan teritorij. Sve je počelo još dan ranije, nakon što su tržištem počele kolati priče o skorom izlasku nekolicine velikih dioničara iz vlasničke strukture kompanije Astroc Mediterraneo (-9 posto), isprovociravši dnevni pad cijene dionica od čak 37 posto. Kao povod su se najčešće navodile minorne promjene u regulativi, kojima će se ograničiti određeni projekti kompanije, no čini se kako je većina ulagača to iskoristila kao kredibilan izgovor za izlazak za igre, strahujući od kraha domaćeg tržišta nekretnina. Jer u razdoblju od 1999. do 2005. godine cijena nekretnina je, pod pritiskom potražnje iz inozemstva, u prosjeku rasla po stopi od 15 posto godišnje, dok se rast u ožujku spustio na svega 7,2 posto (najmanje u posljednjih desetak godina), te se dugo odgađana akumulacija profita odjednom pretvorila u masovnu likvidaciju, rušeći cijene dionica širom tržišta. Naravno, kao primarne mete pomalo i panične likvidacije bila su uprava izdanja naslonjena na tržište nekretnina, od developera do građevinskih kompanija.

Tako je Montebalito zabilježio pad cijene dionica od čak 20 posto, dok je Inmocaral zaglavio u minusu od 14 posto, pri čemu svakako valja istaknuti kako se se tržišna kapitalizacija potonje s kraja prošlog tisućljeća naovamo uvećala za nevjerojatnih – 14 puta. Zbog čega su građevinari ipak prošli nešto bolje, te su Acciona i Grupo Ferrocial bili u minusu od 3,3 posto, odnosno, 2,3 posto, dok je Sacyr Vallerhermoso zabilježio pad dionica od 5,9 posto. Njima su se pridružili i predstavnici financijskog sektora, a u prvom redu banke, koje su nedvojbeno podgrijavale boom nekretnina, izdašno financirajući brojne projekte. Prema nekim procjenama, kreditni plasmani usmjereni upravo na tržište nekretnina u proteklih su osam godina udeseterostručeni (premašivši 100 milijardi dolara), pa nimalo ne čudi da pesimizam ulagača nije zaobišao niti dvije vodeće banke – BBVA i BSCH, kaznivši ih minusom od 2,2 posto. Ostala su zbivanja na europskim tržištima kapitala uglavnom protekla u znaku sezone objavljivanja poslovnih rezultata, koji su, osim poneke iznimke, uglavnom bili većeg odjeka. A iznimka je svakako bio britanski izdavač Yell Group, najavivši slabiji rast prihoda s američkog kontinenta, što je izazvalo pad cijene dionica od čak 20 posto, pokazujući kako se ama baš nitko nije obazirao na procjene predstavnika kompanije, koji su bezuspješno pokušavali neutralizirati negativan utjecaj navedene prognoze tvrdnjom kako će rezultati za minulu fiskalnu godinu biti u skladu s očekivanjima analitičara. Poslovnim rezultatima nije oduševio niti švicarski Rihecmont, objavivši podatak o polugodišnjem rastu prodaje od oko 9 posto (najslabije u protekle dvije godine), što su investitori nagradili padom cijene dionica od 2,7 posto, povukavši pritom u minus i Swatch (-0,7 posto). Bez pretjeranih reakcija promatrači su dočekali kvartalno izvješće British Petroleuma, koji je u prva tri mjeseca ove godine zabilježio pad dobiti od 17 posto (na 4,7 milijardi dolara), također ne uspijevajući ispuniti očekivanja. No u ovom je slučaju kazna bila prilično blaga (pad dionica od 0,2 posto), ponajprije zahvaljujući činjenici da je cijena nafte dogurala do razine od 66 dolara po barelu, makar se tom činjenicom izravni rivali nisu previše okoristili.

Akzo Nobel nadmašio očekivanja

Nešto manje od četiri milijarde kruna profita u prvom kvartalu nije bilo dovoljno da bi se TeliaSonera (-0,8 posto) domogla pozitivnog teritorija, dok je prodaja Red Roof Ins lanca za 1,3 milijarde dolara (manje od očekivanog) koštala Accor dnevnog pada od 3,4 posto. Identičan pomak, ali s pozitivnim predznakom, zaradio je pak Akzo Nobel, jedno od rijetkih izdanja koje je poslovnim rezultatima (dobit od 246 milijuna eura) nadmašilo tržišni konsezus, ublaživši donekle negativan utjecaj pesimista na dionice kemijske industrije u cjelini.