Dvadesetak malih dioničara Dalekovoda pokrenulo je tužbe kojima traže pobijanje svih odluka glavne skupštine održane prije nešto više od mjesec i pol. Iz Uprave kompanije na čelu s Tomislavom Rosandićem jučer u popodnevnim satima priopćili su putem Zagrebačke burze da su obavijest o tome zaprimili od Trgovačkog suda u Zagrebu.

“Sud još nije odredio datum za ročište, a čim zaprimi informaciju o tome Društvo će je objaviti”, navodi se u priopćenju Dalekovoda. Čime su mali dioničari obrazložili svoj tužbeni zahtjev, zasad nije poznato, ali posve je jasno da su okidač za tužbe bile odluke vezane uz dokapitalizaciju.

Jer, model dokapitalizacije Dalekovoda koji je predložen i izglasan na skupštini 30. lipnja podrazumijevao je dva koraka. Zbog rješavanja visoke razine duga preduvjet za povećanje temeljnog kapitala, i to za iznos do najviše 410 milijuna, bilo je prethodno drastično smanjenje kapitala kojim se vrijednost postojećih dionica praktično svodi na nulu.

Temeljni kapital smanjen je s 247 na svega 2,47 milijuna spajanjem 100 postojećih dionica u jednu. Mnogi su omjer 100:1 smatrali prežestokim rezanjem, ali na kraju je model koji su zajednički ponudili Končar i tvrtka Construction Line ispao jedina ponuda koju je iznjedrio zimus objavljen Dalekovodov poziv za iskazivanje interesa investitora.

Manjinskim dioničarima argument žurbe i prijetnje stečaja kao alternative očito ne zvuči najuvjerljivije. Dio ih se, čini se, nadao da bi HBOR i mirovinski fondovi koji su putem ulaganja u FGS Inspirio posredno izloženi i Dalekovodu (tvrtka Konsolidator u vlasništvu tog FGS-a u Dalekovodu je imala 60 posto dionica) mogli smisliti neki plan B kojim bi i sami, a s njima i svi ostali dioničari, na kraju prošli bolje nego u konačno prihvaćenom modelu “dokapa”.

Dodatno negodovanje “malih” izazvalo je to što su pri upisu novih dionica manjinski dioničari zapravo unaprijed eliminirani visokim pragom sudjelovanja. Minimum za participiranje u upisu postavljen je na 10 milijuna kuna.

To je daleko više od praga koji zakonski propisi nameću u slučajevima kad se zbog brzine provedbe javne ponude dionica ide na takozvane kvalificirane ulagatelje s ciljem da se izbjegne obveza izrade Prospekta, što s pratećim procedurama odobrenja zna potrajati mjesecima.

Među burzovnim igračima čuje se i da su neki uporniji, žilaviji i potentniji individualni ulagači koji su na kraju participirali u upisu dionica prethodno počišćene kompanije također ispali iz igre, i to jer su u alokaciji, a zbog nešto viška ukupnog upisa povrh utvrđenog maksimuma od 41 milijun novih dionica (navodno oko 44 milijuna), pri rezanju upisanih količina pali ispod praga od deset milijuna kuna.

Potkraj prošlog mjeseca pak još je jedna burzovna objava podgrijala negodovanje manjinskih dioničara. Iz Dalekovoda su, naime, krajem srpnja izvijestili o nepravomoćnoj presudi u korist Dalekovoda vezano uz spor oko ovrhe Podravske banke u iznosu oko 54 milijuna kuna.

Iako je, dakle, posrijedi nepravomoćna presuda u višegodišnjem sporu koji će još potrajati i čiji epilog će očito trebati pričekati još koju godinu, neki u redovima malih dioničara znakovitim su iščitali to što je to priopćenje Podravska banka na svojim mrežnim stranicama objavila još 13. srpnja, odnosno nekoliko dana prije nego što je Dalekovod oglasio javni poziv za upis novih dionica.

Pojedini akteri domaćeg tržišta kapitala u tome vide i jedno od mogućih uporišta tužbi malih dioničara jer, kažu, Zakon o trgovačkim društvima kao jedan d mogućih razloga za pobijanje odluke glavne skupštine navodi i “izostanak ili nepotpuno davanje zakonom propisanih priopćenja dioničarima”.

Upis još nije proveden

Ipak, kako se zasad ne zna pouzdano na koje su argumente zaigrali dioničari tužitelji, teško je uopće i govoriti o tome kakvi su im izgledi za sudsko pobijanje skupštinskih odluka.

Kako bilo, za razliku od smanjenja temeljnog kapitala, upis njegova povećanja u sudski registar još nije proveden.

Tako i prema podacima Središnjeg klirinško depozitarnog društva listu najvećih dioničara Dalekovoda i dalje predvode Konsolidator sa 60,7 posto dionica te dva obvezna mirovinska fonda, AZ-ov B s 3,37 posto ili 8322 dionica (nekadašnjih 832,2 tisuće) te PBZ-CO-ov sa 1,26 posto ili 3125 dionica.

Dobitnici i gubitnici

Neslužbeno, mirovinski fondovi u dokapitalizaciji su upisali znatno manje dionica nego što su implicirale prvotne spekulacije da bi nakon javne ponude vlasnička struktura Dalekovoda mogla imati vlasničku strukturu s tri približno podjednaka vlasnička bloka.

Tandem Končar i Construction Line je, navodno, svoj model među ostalim uvjetovao i tročetvrtinskim vlasništvom. Kako bilo, za buduće vlasnike Dalekovoda investicija u tu kompaniju mogla bi biti početak obećavajuće, perspektivne priče. Postojeći dioničari trenutno su, kako god se okrene, gubitnici.

Ni prvi, a vjerojatno ni zadnji put na domaćem tržištu kapitala. Mnogi su tako sumnjičavi i prema izgledima sudskog “istjerivanja pravde”.