Adris, Atlantic Grupa, HUP Zagreb, Luka Ploče i Podravka. Osim što je riječ o uspješnim kompanijama čije su dionice su među atraktivnijima na našem tržištu kapitala, imaju zajedničko i još nešto – barem jedan obvezni mirovinski fond u njima  ima više od osam posto udjela.

AZ OMF trenutno drži  8,9 posto povlaštenih dionica Adrisa, u Luci Ploče ima 9,82 posto, u Podravci 9,01 posto, a u šećerani Viro 8,53 posto. Erste Plavi vlasnik je 9,5% dionica Podravke i to je prema podacima portala MojeDionice i Depozitorija njegova najveća pozicija u nekoj kompaniji. Raiffeisen OMF jedan je od fondova koji je najbliže limitu jer ima 9,6% Atlantica, 9,27 posto Ericssona NT i 9,91 posto HUP-a Zagreb. Fond PBZ/CO  drži 8,22 posto Luke Ploče i 8,82 posto Podravke. Svi ovi udjeli vrlo su blizu najvišoj dopuštenoj granici ulaganja – prema sadašnjim propisima, točnije pravilnicima Hanfe, obvezni mirovinski fond može imati najviše 10% vlasništva u nekoj kompaniji.No već neko vrijeme radi se na izmjenama i dopunama zakona, a  iako nije donesena konačna odluka, zna se da će se limiti mijenjati, pretpostavlja se da bi gornja granica mogla biti oko 15 posto. No prema neslužbenim informacijama, novi zakon neće stupiti na snagu prije ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Mirovinci pak već neko vrijeme tvrde da bi im povećanje granice ulaganja omogućilo jače uključivanje u dokapitalizacije i privatizacije, kao i jači utjecaj na poslovanje.

Različita tumačenja
Takav stav neki su shvatiti kao signal za kupnju dionica spomenutih tvrtki jer špekuliraju da će mirovinci, kada limiti budi podignuti, masovno povećavati svoje pozicije. No analitičari s kojima smo razgovarali ne misle baš tako, kupnje će, kažu, biti, ali najvjerojatnije neće biti riječ o onoj mahnitoj koja bi pokrenula drastičan rast cijene dionica. "Povećanje limita OMF-vima će zasigurno pogodovati da iskoriste neefikasnost tržišta i povećaju pozicije. No ne  vjerujem da će snažnom kupnjom dizati cijene, nego će strpljivo skupljati. Može se dogoditi da investitori počnu kupovati te pozicije očekujući kupnje OMF-ova, što se pak može, ali i ne mora dogoditi", objašnjava Goran Vorkapić iz Centar banke. Dodaje da OMF-ovi odluke o kupnji ili prodaji prije svega donose na osnovu fundamenata kompanija. "Ako oni budu bolji, kupovat će. No ako se fundamenti pogoršaju, ne vidim razlog da kupuju, neovisno o povećanju limita, a možda će i prodavati", kaže. Milan Senjanović iz Hypo Investa podsjeća da mirovinci već dugo nisu bili toliko aktivni sudionici na Zagrebačkoj burzi kao što je to bio slučaj u vrijeme ekspanzije domaćeg tržišta kapitala. "Nisu u potpunosti napustili domaće tržište, ali fokus su ipak premjestili na tržišta koja nude veću likvidnost i veći broj kvalitetnih prilika za ulaganje. Ipak, posljednjih nekoliko mjeseci se situacija na domaćem tržištu polako počela popravljati, što bi u bližoj budućnosti moglo mirovinske fondove potaknuti na nešto znatniji angažman", smatra on.

'Lošima limiti neće pomoći'
Dodaje da bi spomenute promjene zakona mogle imati pozitivan utjecaj na dionice onih kompanija koje će nastaviti postizati dobre rezultate, dok će tvrtke s lošim poslovanjem i perspektivom teško biti meta kupaca, bez obzira na povećanje ulagačkih limita.