Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Koestlin: polugodišnja dobit 76 milijuna kuna

Autor: Dario Kuntić
07. kolovoz 2007. u 06:30
Podijeli članak —

Zbog velikog financijskog prihoda, poslovni rezultati neusporedivo bolji nego lani

Bjelovarska tvrtka za proizvodnju keksa i dvopeka Koestlin d.d. u prvom polugodištu ove godine ostvarila je dobit od 76,03 milijuna kuna, stoji u njihovu financijskom izvješću na Zagrebačkoj burzi. U istom razdoblju 2006. godine Koestlin je ostvario neto dobit od 1,56 milijuna kuna. Rast dobiti rezultat je značajnog povećanja prihoda koji su iznosili 150,6 milijuna kuna, dok su u prvih šest prošlogodišnjih mjeseci bili 66,2 milijuna kuna. Rast dobiti prvenstveno je potaknut sa 88,41 milijuna kuna financijskih prihoda, u usporedbi sa 811 tisuća kuna u prvih šest mjeseci prošle godine. Financijski prihodi u prvom polugodištu imali su tako 59 postotni udjel u ukupnim prihodima. Ostali oblici prihoda, kao što su prodaja u zemlji (36,61 milijuna kuna) i prodaja u inozemstvu (20 milijuna kuna) nisu se značajnije mijenjali u odnosu na prvo lanjsko polugodište te su čak prihodi od prodaje manji, 62,1 milijun u odnosu na 65,3 milijuna u 2006. Istovremeno, ukupni rashodi su u ovogodišnjem polugodištu povećani su za 15,35 posto, na 74,56 milijuna kuna. Koestlin je sredinom godine pokrenuo znatan izvozni posao na tržište Rusije nakon priprema koje su trajale oko godinu dana. Potpisan je ugovor s tvrtkom Vladimirski hljeb iz okolice Moskve, a sredinom svibnja je krenula prva pošiljka od 15 šlepera. Isporuke će slijediti šest mjeseci nakon čega slijedi analiza. Iz Bjelovara su pojasnili da je u pet godina

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Koestlin u novu tehnologiju uložio oko 70 milijuna kuna te su sadašnji kapaciteti oko 29 tisuća tona konditorskih proizvoda. Koestlin je, unatoč tomu što je posljednjih godina porastao uvoz konditorskih proizvoda u Hrvatsku, višestruko povećao svoju prodaju i izvoz, otkako je prije pet godina novi vlasnik postao širokobriješki Mepas. Promjenom vlasništva došlo je i do novog zapošljavanja, naime, uz 300 radnika novi je vlasnik u tvrtki, kojoj je tada prijetilo propadanje, zaposlio još dodatnih 300. Koestlin d.d. ostvarilo je u 2006. godini dobit od 8,03 milijuna kuna uz ukupni prihod od 147,6 milijuna te su protekle godine ostvarieni bolji rezultati nego godinu prije kada je uz uprihodovanih 136,5 milijuna kuna te zabilježena dobit od 3,06 milijuna. Tijekom 2006. godine na domaćem tržištu ostvaren prihod od 88,7 milijuna kuna za razliku od 80,3 milijuna u 2005. godini. Isto tako je izvoz s 46 milijuna u 2005. prošle godine pao na 43,2 milijuna kuna. Koestlin je tvornica osnovana 1905. godine i otada je prošla put od male manufakturne radionice peciva do velikog industrijskog proizvođača keksa i vafla, poznatog i u mnogim zemljama svijeta. Tvrtka u to vrijeme zapošljava 50-ak radnika i dnevno proizvodi 500 kg proizvoda. Od kraja 1992. Koestlin je dioničko društvo, a proizvodnja bilježi uspone i padove zbog gubitka dijela tržišta.

Bjelovarska tvrtka za proizvodnju keksa i dvopeka Koestlin d.d. u prvom polugodištu ove godine ostvarila je dobit od 76,03 milijuna kuna, stoji u njihovu financijskom izvješću na Zagrebačkoj burzi. U istom razdoblju 2006. godine Koestlin je ostvario neto dobit od 1,56 milijuna kuna. Rast dobiti rezultat je značajnog povećanja prihoda koji su iznosili 150,6 milijuna kuna, dok su u prvih šest prošlogodišnjih mjeseci bili 66,2 milijuna kuna. Rast dobiti prvenstveno je potaknut sa 88,41 milijuna kuna financijskih prihoda, u usporedbi sa 811 tisuća kuna u prvih šest mjeseci prošle godine. Financijski prihodi u prvom polugodištu imali su tako 59 postotni udjel u ukupnim prihodima. Ostali oblici prihoda, kao što su prodaja u zemlji (36,61 milijuna kuna) i prodaja u inozemstvu (20 milijuna kuna) nisu se značajnije mijenjali u odnosu na prvo lanjsko polugodište te su čak prihodi od prodaje manji, 62,1 milijun u odnosu na 65,3 milijuna u 2006. Istovremeno, ukupni rashodi su u ovogodišnjem polugodištu povećani su za 15,35 posto, na 74,56 milijuna kuna. Koestlin je sredinom godine pokrenuo znatan izvozni posao na tržište Rusije nakon priprema koje su trajale oko godinu dana. Potpisan je ugovor s tvrtkom Vladimirski hljeb iz okolice Moskve, a sredinom svibnja je krenula prva pošiljka od 15 šlepera. Isporuke će slijediti šest mjeseci nakon čega slijedi analiza. Iz Bjelovara su pojasnili da je u pet godina

Koestlin u novu tehnologiju uložio oko 70 milijuna kuna te su sadašnji kapaciteti oko 29 tisuća tona konditorskih proizvoda. Koestlin je, unatoč tomu što je posljednjih godina porastao uvoz konditorskih proizvoda u Hrvatsku, višestruko povećao svoju prodaju i izvoz, otkako je prije pet godina novi vlasnik postao širokobriješki Mepas. Promjenom vlasništva došlo je i do novog zapošljavanja, naime, uz 300 radnika novi je vlasnik u tvrtki, kojoj je tada prijetilo propadanje, zaposlio još dodatnih 300. Koestlin d.d. ostvarilo je u 2006. godini dobit od 8,03 milijuna kuna uz ukupni prihod od 147,6 milijuna te su protekle godine ostvarieni bolji rezultati nego godinu prije kada je uz uprihodovanih 136,5 milijuna kuna te zabilježena dobit od 3,06 milijuna. Tijekom 2006. godine na domaćem tržištu ostvaren prihod od 88,7 milijuna kuna za razliku od 80,3 milijuna u 2005. godini. Isto tako je izvoz s 46 milijuna u 2005. prošle godine pao na 43,2 milijuna kuna. Koestlin je tvornica osnovana 1905. godine i otada je prošla put od male manufakturne radionice peciva do velikog industrijskog proizvođača keksa i vafla, poznatog i u mnogim zemljama svijeta. Tvrtka u to vrijeme zapošljava 50-ak radnika i dnevno proizvodi 500 kg proizvoda. Od kraja 1992. Koestlin je dioničko društvo, a proizvodnja bilježi uspone i padove zbog gubitka dijela tržišta.

Geotermalna energija

Sredinom lipnja je predstavljena studija mogućnosti iskorištavanja geotermalnog izvora u Velikoj Cigleni te geotermalne elektrane pokraj Bjelovara, a iz čije bi gradnje profitirao i Koestlin. Naime, u prvoj fazi elektrana bi imala neto snagu 4 mW, a u drugoj fazi gradnje 8 do 10 mW. U Kostlinu su izračunali da bi troškove sušenja keksa smanjili za čak 50 posto, a interes za tu vrstu energije iskazali su i u Agrokoru, gdje su izračunali da bi im upotreba geotermalnih izvora za proizvodnju smanjila troškove uzgoja voća i povrća za 30 posto, a slične najave stigle su i iz Podravke.

Autor: Dario Kuntić
07. kolovoz 2007. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close