S dosadašnjih 81,83 milijuna kuna temeljni kapital spušten je na 16,37 milijuna, a nominalna vrijednost dionice smanjena je s 50 na 10 kuna.
U sudskom registru provedeno je smanjenje temeljnog kapitala splitskog Jadroplova radi pokrića gubitaka, za koje je Glavna skupština odluku donijela još u prosincu, čime su, u skladu s ranijim odlukama, otvorena vrata za dokapitalizaciju tog brodara u većinskom državnom vlasništvu.
S dosadašnjih 81,83 milijuna kuna temeljni kapital spušten je na 16,37 milijuna, a nominalna vrijednost dionice smanjena je s 50 na 10 kuna.
U sudskom registru provedeno je smanjenje temeljnog kapitala splitskog Jadroplova radi pokrića gubitaka, za koje je Glavna skupština odluku donijela još u prosincu, čime su, u skladu s ranijim odlukama, otvorena vrata za dokapitalizaciju tog brodara u većinskom državnom vlasništvu.
S dosadašnjih 81,83 milijuna kuna temeljni kapital spušten je na 16,37 milijuna, a nominalna vrijednost dionice smanjena je s 50 na 10 kuna.
Prema odluci skupštine od prije nešto više od godinu dana, uprava može, uz suglasnost nadzornog odbora, provesti povećanje temeljnog kapitala do najviše 40,9 milijuna kuna, izdavanjem novih dionica.
Predsjednik Uprave Jadroplova Branimir Kovačić ističe kako je ovime nominalna vrijednost usklađena s tržišnom, što je osnovni preduvjet za kvalitetan proces traženja dodatnog kapitala, a sam proces odlukom skupštine ne predviđa njegovo hitno provođenje, odnosno ostavljen je petogodišnje razdoblje za njezino provođenje.
“Slijedi prvo utvrđivanje mogućeg interesa ulagača, ali je prioritet osigurati kontinuitet i stabilnost poslovanja, što smo i u uvjetima korone uspjeli postići”, ističe Kovačić. Dodatan kapital i strateški partner trebao bi olakšati i pomlađivanje flote, koje je u planu.
Prošli mjesec Jadroplov je realizirao prodaju jednog broda, pa njegova flota broji pet bulk carriera, a nedavnim sporazumom sklopljenim sa splitskim Fakultetom elektronike, strojarstva i brodarstva otvara i put za diverzifikaciju poslovanja i uvođenje ro-ro brodova na električni pogon.
To su velike investicije, no brodari će se morati usklađivati sa smjernicama EU koje do 2050. previđaju osigurati pomorski prijevoz uz nultu emisiju stakleničkih plinova.
Za takav pothvat potreban je dodatni kapital, koji bi donio potencijalni strateški partner ili više njih, ali oslonac će Jadroplov, kaže Kovačić, tražiti i kroz tzv. zelene kredite s dugoročnom osnovom.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu