Samo nekoliko dana nakon što je najavljeno podnošenje aplikacije nadležnim regulatorima s ciljem puštanja u prodaju iduće godine, Pfizer je šokirao promatrače naprasnim prekidom kliničkih studija i odbacivanjem razvoja lijeka nove generacije (torcetrapib) koji je trebao zamijeniti izdašni blockbuster Lipitor (za liječenje kolesterola), isprovociravši dramatičan pad cijene svojih dionica. Već i prije otvaranja trgovine na Wall Streetu, dionice su (u pre-market tradingu) zabilježile pad od čak 15 posto, vjerno prenoseći raspoloženje investitora u Frankfurtu, koji su također neumoljivo kažnjavali globalnog lidera farmaceutske industrije neumoljivom likvidacijom. Razlog iznenadnog prekida istraživanja je znatno viša (za čak 60 posto) stopa smrtnosti kod pacijenata koji su pristali na tretman novim lijekom (u usporedbi sa spomenutim Lipitorom), što je doista loša vijest i za pacijente i zdravstvene djelatnike, koji su gajili nadu u uspjeh borbe protiv kolesterola i daljnje smanjenje broja smrtnih slučajeva vezanih za bolesti krvotoka. Za Pfizer je pak loša vijest činjenica da će, prema procjenama analitičara, trebati još najmanje pet godina za uspješan razvoj supstituta, dok patentna zaštita Lipitora, a time i doista izdašan izvor prihoda za kompaniju, ističe već 2010. godine. Negativan utjecaj loših vijesti vrlo se brzo proširio sektorom, no panici zapravo nije bilo niti traga. Što je još zanimljivije, Merck i Roche, sizravni konkurenti koji su radili na sličnoj metodi liječenja, nisu bili značajnije pogođeni neugodnim razvojem događaja, bilježeći čak skroman rast cijene dionica, baš kao i AstraZeneca, čiji je lijek Crestor najveći konkurent Lipitoru. Čime su se u najveće žrtve korekcije pretvorili GlaxoSmithKline i Novartis, ubilježivši pad cijene dionica od 1,3 posto, odnosno, 0,6 posto, te Bayer, koji je završio u minusu od 0,5 posto, nakon što rezultati ispitivanja nisu iznjedrili osobito ohrabrujuće rezultate za Nexavar (liječenje raka), lijek koji je njemačkoj kompaniji trebao donijeti godišnje prihode i iznad milijardu dolara.No puno više od farmaceuta, visoke su tenzije na europskim tržištima kapitala održavala zbivanja na deviznom tržištu, ukazujući na silan pesimizam dealera spram američke valute, uobličen ponajprije velikom količinom špekulativnih short pozicija u najnovijem izvješće američkog CFTC-a. Shodno tome, blagi uzmak eura uopće nije doveo u pitanje netom osvojenu razinu od 1,33 dolara, šireći nervozu koja je na početku ovoga tjedna uglavnom donijela stagnaciju burzovnih indeksa.
U takvim okolnostima, jedino su vijesti sa korporativnog fronta mogle jamčiti selektivan pristup, čime se primjerice okoristio Vodafone, ostvarivši rast cijene dionica od 1,3 posto, tragom pozitivnih preporuka koje je obznanio Credit Suisse. U sličnoj su se poziciji našli i Raiffeisen International i Erste Bank, uknjiživši rast od 3,3 posto, odnosno, 2,1 posto, no to nije imalo većeg utjecaja na bankovni sektor u cjelini. Priopćenjem kojim se potvrđuje povećanje vlasničkog udjela u Alstomu na 25,1 psoto, Bouygues (+0,1 posto) je potaknuo špekulacije o mogućoj ponudi za preuzimanje, donijevši potencijalnoj akviziciji rast od 2,1 posto, dok je Lafarge, prodajom non-core aktive (kupac je private-equity tvrtka PAI Partners) za dvije milijarde eura ostao kratkih rukava (u minusu od 0,5 posto). Loših vijesti zapravo u Parizu nije manjkalo, a tragom najave kako se vlada sprema odreći kontrolnog paketa dionica, čime bi Alitalia (+1,8 posto) dobila otvorene ruke za sklapanje neophodnih saveza, mđu istaknutim je gubitnicima bio i Air France-KLM (-1,5 posto), jedina kompanija koja se za sada spominje kao mogući kupac problematičnog talijanskog prijevoznika.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu