Prvi pokušaj dostizanja ključne psihološke razine od 60 dolara po barelu (već na početku ovoga tjedna) završio je neuspjehom, no to nije nimalo obeshrabrilo optimiste, oboružane doista kredibilnim argumentima koji jamče nova uzbuđenja na tržištu nafte tijekom prvog kvartala. I dok optimistično nastrojeni analitičari samouvjereno mašu prognostičkim kartama američkih meteorologa, opetovano ponavljajući prognoze kojima se povlačenje hladne fronte sa sjevera najavljuje tek za kraj veljače, brojni promatrači upiru prstom u pozitivne pomake unutar kategorije obujma trgovine, signalizirajući pojačanu aktivnost investicijskih fondova, koji se u sve većem broju vraćaju na tržište priželjkujući konkretne brojke koje bi potvrdile prije dogovorenu apstinenciju zemalja članica OPEC-a. Zbog čega je cijena nafte tijekom jučerašnje trgovine dogurala na samo korak do okrugle brojke sintetizirajući uvjerenje većine kako će val zahlađenja na američkom sjeveroistoku donijeti znatno smanjenje komercijalnih zaliha i time popraviti još relativno nepovoljne fundamente (odnos ponude i potražnje). No usprkos prognozama koje predviđaju i rast do 65 dolara po barelu već do kraja ožujka, evidentan optimizam jučer nije uspio pronaći put do tržišta kapitala, a glavni krivac za to je – British Petroleum. Naime, britanska je kompanija objavila podatak o padu dobiti od 22 posto (na 2,88 milijardi dolara) u zadnjem kvartalu prošle godine, što samo po sebi i nije osobito razočaravajuće, makar je riječ o najnižoj kvartalnoj dobiti u posljednje dvije godine. Ne iznenađuje niti podatak o padu proizvodnje u prošloj godini (za 2,2 posto, na 3,93 milijuna barela dnevno), koliko prognoza daljnjeg smanjenja proizvodnje u tekućoj godini, zbog silnih kašnjenja na obnovi dvaju divovskih platformi u Meksičkom zaljevu (Atlantis i Thunder Horse), pa pozitivne pomake valja očekivati najranije 2008. godine. Što očito ne zadovoljava visoka očekivanja dioničara, te je BP bitno pokvario izvedbu sektoru u cjelini, zabilježivši pritom pad cijene dionica od čak 1,9 posto.

Usprkos slabašnoj izvedbi naftaša, kojima su se priključili i rudari, ignorirajući novi skok cijena na tržištu plemenitih metala (potpomognut nekolicinom netom objavljenih prognoza analitičara), europska tržišta kapitala uglavnom je krasio pozitivan predznak, za što su u velikoj mjeri ponovo bila zaslužna izdanja financijskog sektora. U središtu pozornosti bila je Capitalia, koja se navodno namjerava braniti od (navodnog) preuzimanja u režiji nizozemske ABN Amro (+0,6 posto), a u čemu bi joj trebala pomoći španjolska Banco Santander Central Hispano (+0,8 posto), koja trenutno drži pod kontrolom manje od 2 posto vlasničkog udjela. Čime su se dionice talijanske banke našle u plusu od 1,7 posto, dok su se ING (+1 posto), Lloyds (+2,2 posto) i Allied Irish Banks (+1,2 posto) probili na vrh ljestvice sektorskih dobitnika ponajprije zahvaljujući pozitivnim preporukama brokera. Na sličan su način pozornost investitora na sebe privukli i britanski maloprodajni lanci, koji redom raspolažu vrlo vrijednom imovinom (nekretninama), na što su upozorili analitičari UBS-a, pretvorivši Tesco u istaknutog dobitnika s dnevnim rastom dionica od 2 posto, a slijedili su ga prošlotjedni winner Sainsbury (+1,1 posto) i Kingfisher (+0,7 posto).

Fresenius najviše profitirao od proračuna SAD-a

Nekoliko se pak izdanja okoristilo svježim prijedlogom američkog proračuna za iduću godinu, koji predviđa veće izdatke za obranu (ili bolje rečeno, napad), te smanjenje troškova zdravstvene zaštite. A time je najviše profitirao Fresenius Medical (+6,2 posto), jedan od najvećih svjetskih proizvođača u segmentu dijalize, te britanski BAE Systems (+3 posto), najistaknutiji predstavnik vojne industrije na Starom kontinentu. U uvjetima dominacije optimista, neokrznut je prošao i KPN (+0,3 posto), servirajući nimalo impresivne prognoze za tekuću godinu.