Gotovo već puna dva desetljeća svjedočimo negativnom trendu u kategoriji broja uvrštenih dionica na Zagrebačkoj burzi. Razlozi su više-manje svima poznati, a strategija razvoja u produkciji Ministarstva financija tek čeka prve korake i konkretnu implementaciju, no statistika je u ožujku ove godine nakon dugo vremena poprimila pozitivan predznak.

Novo ime na domaćem tržištu kapitala je ING-GRAD, a od završetka inicijalne javne ponude prošlo je mjesec dana, što je dobra prigoda barem za okvirno svođenje računa, ali i za usporedbe sa sličnom epizodom iz rujna 2021. godine, kada se posljednji puta na burzi pojavilo novo ime.

Riječ je, naravno, o dionicama Spana, koje su prekinule dugogodišnju sušu i opet, nakon dugo vremena, barem malčice popravile statistiku Zagrebačke burze.

’IPO pop’ fenomen
Dionice Spana tada su uistinu zabljesnule: prvoga dana trgovine porasle su (u odnosu na 175 kuna fiksiranih tijekom inicijalne javne ponude) za čak 19 posto. Riječ je o “IPO-pop” fenomenu (u žargonu Wall Streeta), a Span je puno izdašnije honorirao povjerenje ulagača koji su se uključili u javnu ponudu.

Kada je ING-GRAD u pitanju, inicijalni skok cijene prvoga dana trgovine iznosio je bitno skromnijih pet posto. To, dakako, znači da su u prvom slučaju aranžeri izdanja prilično konzervativno procijenili vrijednost kompanije u kontekstu interesa investitora, a Span je, uvjetno rečeno, ispustio iz ruku dio (potencijalnog) kolača i plasirati dionice po skupljoj cijeni.

Proširimo li sliku na prvih mjesec dana trgovine, čini se kako je ING-GRAD ugrabio maksimum: krajem prošloga tjedna dionice su, u odnosu na IPO cijenu od 46 eura, bilježile minoran minus od 0,2 posto, dok se Span u otprilike istom razdoblju (kalendarski neznatno proširenom, s jednakim intervalom od 24 radna dana) zadržao duboko na pozitivnom teritoriju, s rastom cijene od 16,5 posto.

Okolnosti su, dakako, tada bile drukčije: u Bijeloj kući nije stolovao Donald Trump pa ni ulagači širom svijeta nije bježali glavom bez obzira pred prijetnjom globalnog trgovinskog rata. Međutim, uvedemo li u priču CROBEX kao neovisnu varijablu, rezultat svejedno ide u koristi ulagača u dionice Span – apsolutni pomak indeksa Zagrebačke burze u oba je navrata vrlo sličan (oko 2,5%), ali je danas obilježen negativnim predznakom. Drugim riječima, i Span i ING-GRAD su neposredno nakon burzovne premijere nadmašili izvedbu domaćeg burzovnog indeksa, ali je Span pritom bio bitno uvjerljiviji.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Kada je riječ o ostvarenom prometu, obje se dionice mogu pohvaliti zapaženim interesom ulagača i pozicijama u Top 10 domaćih izdanja prema kriteriju ostvarenog prometa tijekom prvih mjesec dana trgovine. Preračunato u eure (7,5345 kuna za euro), Span je uknjižio nešto manje od dva milijuna eura prometa (na vrhu ljestvice bio je HT s 14 milijuna eura), dok je korespondirajuća brojka za ING-GRAD čak osam milijuna eura (HT je konstanta s prikupljenih 14 milijuna eura, ali je sada ispred njega Končar, s gotovo 21 milijun eura ostvarenog prometa).

Međutim, ako usporedbu svedemo u realne (relativne) okvire i usredotočimo se na obujam trgovine kao broj dionica koje su promijenile vlasnika u odnosu na temeljni kapital, konačan je rezultat prilično izjednačen. Naime, Span je otprilike upola manja kompanija prema kriteriju tržišne kapitalizacije te agregirana količina protrgovanih dionica u prvih mjesec dana predstavlja oko 4,3 posto vlasničkog udjela, dok je ta brojka za ING-GRAD tek neznatno manja. Dijelom zahvaljujući krupnijoj OTC transakciji prvog dana trgovine, Span je bio u osjetnoj prednosti koja se postupno topila i u konačnici potpuno nestala.

U kontekstu razvoja domaćeg tržišta kapitala, svakako se bitnom doima i spoznaja da su oba izdanja kontinuirano plijenila interes ulagača: uz zapažen plasman na ljestvici najlikvidnijih izdanja, objema dionicama se tijekom prvih mjesec dana, bez iznimke, trgovalo baš svaki dan.

Doduše, nešto intenzivnije u slučaju najnovije pridošlice na Zagrebačkoj burzi: ING-GRAD je u prosjeku bilježio 43 transakcije dnevno (medijan je 27), dok je usporediva statistika u slučaju Spana osjetno slabija, s prosjekom od 28 transakcija dnevno. Pritom, rezultat bitno iskrivljava bogata statistika prilikom burzovnog debija pa medijan iznosi osjetno skromnijih 12 transakcija dnevno.

Veća ponuda, veća potražnja
Promiješamo li navedene brojke, dolazimo do podataka o prosječnoj vrijednosti transakcije koja za Span iznosi relativno skromnih 2,8 tisuća eura, dok se ING-GRAD može pohvaliti gotovo trostruko većoj brojkom (točnije, 7,7 tisuća eura). To se možda može protumačiti i kao signal povećanog interesa domaćih ulagača, jer stranaca ionako nema ni u tragovima, isprovociranog impresivnim rastom burzovnih indeksa tijekom proteklih nekoliko godina.

Štoviše, Span se i ove godine našao u malobrojnoj skupini domaćih izdanja kojima se redovito (svakodnevno) trguje, itekako opravdavši visoka očekivanja i nudeći istodobno prikladan argument u korist teze dijela aktera na tržištu da veća ponuda doista može generirati i veću potražnju, odnosno interes investitora. ING-GRAD je, također, zasad na dobrom putu da potvrdi dotičnu tezu.