Na europskim se burzama u četvrtak ujutro trguje oprezno, nakon što je članica Izvršnog odbora Europske središnje banke Isabel Schnabel poručila da bi kamatne stope trebalo dodatno povećati zbog rizika od jačanja inflacije.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 9,30 sati u minusu 0,15 posto.
Pritom je londonski FTSE indeks oslabio 0,45 posto, na 10.830 bodova, a pariški CAC 0,35 posto, na 8.435 bodova. Frankfurtski DAX ojačao je, pak, 0,05 posto, na 26.299 bodova.
Trguje se oprezno jer tržišta sve ozbiljnije računaju na mogućnost da bi ECB već na sjednici u rujnu mogao ponovno povećati kamatne stope. Reuters je izvijestio da dužnosnici središnje banke naginju povećanju depozitne stope s 2,25 na 2,50 posto.
Jučer je iz ECB-a poručeno da kamatne stope u eurozoni moraju dodatno rasti jer se sukob na Bliskom istoku odužuje, dok snažno gospodarstvo eurozone stvara dodatne rizike od jačanja inflacije. Schnabel je upozorila da bi bez daljnjeg zaoštravanja inflacija mogla dulje ostati iznad cilja od dva posto.
ECB je u lipnju prvi put nakon gotovo tri godine podigao kamate, nastojeći spriječiti da rast cijena energije povezan s ratom na Bliskom istoku dodatno potakne inflaciju u gospodarstvu.
Azijski ulagači oprezni
I na većini azijskih burzi cijene su dionica pale. No, MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 9,30 sati u plusu 0,3 posto, ojačavši treći dan zaredom.
Pritom su cijene dionica u Japanu, Indiji, Hong Kongu i Australiji pale između 0,1 i 1 posto. U Šangaju i Južnoj Koreji porasle su, pak, između 1,1 i 1,5 posto.
Na samom početku trgovanja većina tih indeksa bila je u pozitivnom području jer su ulagače ohrabrili bolji nego što se očekivalo kvartalni poslovni rezultati Nvidije.
Cijena dionice najveće svjetske kompanije po tržišnoj vrijednosti skočila je više od 4 posto, što je potaknulo cjelokupni tehnološki sektor.
No, kasnije je entuzijazam splasnuo, pa je većina indeksa trenutno u negativnom području.
Ulagači su oprezni jer su jučer objavljeni podaci pokazali da je inflacija u SAD-u porasla više od očekivanja.
Naime, prema indeksu troškova osobne potrošnje, inflacija je u srpnju iznosila 3,7 posto na godišnjoj razini, dok je temeljna inflacija iznosila 3,3 posto.
To je povećalo očekivanja da bi američka središnja banka mogla povećati kamatne stope već u rujnu. Prema tržišnim pokazateljima koje je citirao Reuters, vjerojatnost takvog poteza nakon objave podataka porasla je na oko 44 posto, s 36 posto ranije.
Kako se inflacija kreće iznad ciljane razine Feda od dva posto, daljnji potezi američke središnje banke i dalje će ovisiti o podacima koji stižu uoči njezine sljedeće sjednice.
A zadrže li se i cijene nafte na povišenim razinama, moguć je daljnji inflacijski pritisak u svijetu idućih mjeseci. To bi, pak, moglo navesti središnje banke na daljnje povećanje kamatnih stopa, što bi negativno utjecalo na tržišta dionica. Reuters navodi da su više cijene energije jedan od ključnih rizika za inflaciju u eurozoni.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu