‘HT, Ericsson Nikola Tesla i Adris imaju snažnu novčanu poziciju, a to u krizama dijeli pobjednike od gubitnika’

Autor: Jadranka Dozan , 17. ožujak 2020. u 13:12
Foto: GettyImages

HT je, primjerice, u ponedjeljak izvijestio o promjenama Programa otkupa vlastitih dionica kojim je skinuo dosadašnje ograničenje kupnje do 25% dnevnog volumena. Za tržište je to dobar znak budući da počesto najlikvidnije dionice najviše padaju jer se za njima prvo poseže u potrebi za likvidnošću, tumači Fajdetić.

Proteklih dana potresi na tržištu kapitala nerijetko su se opisivali atributom “brutalni”, a mnogima su prizvali u sjećanje i slike od prije 11 i pol godina. Hrvoje Fajdetić, financijaš s CFA diplomom i veteran domaće burzovne scene i fondovske industrije ne odriče sličnosti, ali više naglašava razlike.
“Iako volatilnost tržišta, brutalnost i brzina pada podsjeća na 2008. godinu, vjerujem da je trenutna situacija povoljnija”, kaže. Kao sličnost ponajprije navodi to što su obje krize bile uvezene. No, 2008. su rasprodaju predvodili “pucajući” margin krediti i dionički fondovi koji su zbog isplata bili prisiljeni (ras)prodavati, a njihova uloga je danas daleko manja.
Mišljenja je da danas i ponašanje ključnih dionika na našem tržištu ipak unosi optimizam: “Kao što povjerenje ulijeva doktorsko-ministarski trojac Beroš&Markotić&Capak načinom na koji vodi i komunicira krizu, treba pozdraviti aktivnu ulogu HNB-a, Hanfe i mirovinskih fondova kao ključnih dionika na tržištu .
HNB je, kaže, odlukom o kupnji obveznica pokazao da neće dozvoliti da se biološka kriza prelije na tržište obveznica i posljedično ugrozi proračun.
Hanfa je pak zaustavila trgovanje na ZSE, čime je prema njegovu mišljenju  ispravno procijenila da je besmisleno da CROBEX pada 10 posto u danu na prometu od pet milijuna kuna kad u nebankarskom sustavu postoje stotine milijardi spremne za ulaganje.
Usto, smatra kako su mirovinski fondovi također odgovorno i dobro procijenili karakter krize i kao dugoročni investitori prepoznali ga i kao priliku za kupiti dionice “na popustu”. Jedan dio pada indeksa, kaže, vjerojatno je uzrokovan i nastupanjem tzv. rada od kuće, pri čemu i oni fond menadžeri koji bi kupovali dionice nemaju odgovarajuće organizacijsko-tehničke mogućnosti, a što bi se relativno brzo moglo prevladati.
Konačno, “umirujuće signale tržištu koje ovih dana kroz najave dividendi, kupnju dionica na tržištu za trezor, ali i kupnje dionica pojedinih članova uprave, šalju naše vodeće kompanije, uključujući i one najpogođenije krizom, turističke”.
HT je, primjerice, u ponedjeljak izvijestio o promjenama Programa otkupa vlastitih dionica kojim je skinuo dosadašnje ograničenje kupnje do 25% dnevnog volumena. Za tržište je to dobar znak budući da počesto najlikvidnije dionice najviše padaju jer se za njima prvo poseže u potrebi za likvidnošću. Dobar dio vodećih kompanija na ZSE, posebice HT, Ericsson Nikola Tesla i Adris ima i snažnu novčanu poziciju, a to u krizama počesto dijeli pobjednike od gubitnika.
“Dok je u ratno vrijeme samo naša turistička industrija bila pogođena, sad praktično cijeli svijet dijeli istu sudbinu. To daje nadu za oporavak jer čovjekova želja za odmorom, putovanjima i doživljajem neće prestati, a (dosad) dobrim vođenjem zdravstvene krize nismo postali sinonim za virusom poharanu zemlju”, naglašava naš sugovornik.
Ipak, i  njegov optimizam je selektivan, jer kao i nakon svake krize neke dionice se nikad ne oporave.
Komentari (1)
Pogledajte sve

Sad kao branite da ne padne još, a gdje ste bili svih ovih godina kad je trebalo potaknuti tržište na rast??

New Report

Close