Po svemu sudeći Alan Greenspan se odlično snalazi u ulozi zlogukog proroka. I da stvar bude još gora, umjesto prakse finog balansiranja na žici, koja je nedvojbeno obilježila njegovu eru u središnjoj banci, sada uopće ne bira riječi, sijući paniku gdje god se pojavi. Jer nakon što je velikom broju investitora u vrlo živom sjećanju ostala epizoda s početka ožujka, kada je neočekivano izravna najava recesije u SAD-u kao prilično realnog scenarija za drugu polovicu ove godine isprovocirala silan kaos na svjetskim tržištima kapitala, najnovije su izjave ponovo na tron vratile pesimiste. Makar je, umjesto američkog gospodarstva, tema ovoga puta bila – Kina. Odnosno, pregrijano tržište kapitala, s čim su zapravo svi iole financijski pismeni promatrači itekako upoznati. Uostalom, HSBC je nedavno objavio projekcije u kojima se do kraja godine naprosto priziva nešto intenzivnija korekcija (između 10 i 15 posto). Ali jednako tako ulagačima definitivno nije trebala baš takva, hi-profile proklamacija opasnosti od ‘dramatične kontrakcije s kojom se suočavaju kineske dionice’. Koja je, da paradoks bude još i veći, jer Greenspan sada izvaljuje sve ono što nije, uvjetno rečeno, smio dok je bio na čelu FED-a, najviše uznemirila – razvijena tržišta kapitala. U prvom redu Wall Street, odakle se pesimizam u velikim dozama vrlo brzo proširio Europom i Azijom, okončavši višednevnu pozitivnu seriju s burzovnim indeksima duboko na negativnom teritoriju. A paradoks se sastoji u činjenici da su u Kini reakcije na ovotjedni istup Alana Greenspana uglavnom – izostale. Što zapravo i ne bi trebalo čuditi previše, jer prosječni mali investitor, oduševljen spektakularnim stopama prinosa posljednjih mjeseci (ili godina), jednostavno nema pojma tko je Greenspan.
No, zato su puno alarmantnije zazvučala upozorenja vladajuće garniture, koja je smatrala za shodno (putem državnih medija) upozoriti na brojne opasnosti koje krije nezadrživ (ili iznimno rasprostranjen) rast cijena dionica, iza čega bi mogle uslijediti i nešto konkretnije (administrativne) mjere s ciljem ‘hlađenja’ domaćeg tržišta kapitala.Pa ipak, konačan rezultat nije ponudio temelja za nikakvu dramu, budući se Shangai Composite indeks pri kraju trgovine uspio bitno ublažiti početne gubitke, svodeći dnevni minus (sa 1,5 posto) na sasvim podnošljivih 0,5 posto, dok u odnosu na početak godine, poput hrvatskog CROBEX-a, bilježi rast vrijednosti tek nešto manji od 60 posto. Ali to nije djelovalo osobito utješno po europske ulagače (usprkos ohrabrujućim brojkama IFO instituta), koji su od samog početka trgovine svojski prionuli s prodajom, tražeći najprije izdanja s opasno velikom izloženošću zbivanjima u Kini. Što se, naravno, u prvom redu odnosi na predstavnike resources segmenta tržišta, od rudara i naftaša, pa do čeličana. A ljestvica gubitnika upravo je otprilike tako i izgledala, te je BHP Billiton zabilježio pad cijene dionica od 1,2 posto, jednako kao i Antofagasta i Xstrata, dok je čeličane predvodio ArcelorMittal (-1 posto) u Parizu, te Salzgitter (-1,3 posto) i ThyssenKrupp (-1,4 posto) u Frankfurtu. U prilično tmurnoj atmosferi na Starom kontinentu, nekakve znakove života davale su tek ovoga tjedna iznimno popularne telekomunikacije, među kojima je zablistao Cable & Wireless, ostvarivši rast cijene dionica od čak 5 posto. Povod erupciji optimizma bila je objava godišnjeg izvješća i uvećanje dobiti sa 76 na čak 174 milijuna funti, nakon čega niti kategoričke tvrdnje Uprave, koja uporno odbija identifikaciju s potencijalnom metom za preuzimanje, nisu previše oneraspoložile investitore. Istodobno, dionice BT Group su porasle za 0,8 posto, dok je Deutsche Telekom bio u plusu za 0,4 posto, baš kao i France Telecom.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.… da bi se kao znanstvenik moglo raditi na vojno povjerljivim projektima (razvoj raketnog sustava kojim je bombardiran London) bilo je nuzno pripadati poznato-je-kojoj stranci koja je imala svima-poznati-program glede ljudskih prava. Niti Amerikancima, a ni Rusima ta cinjenica nije smetala. Za razliku od ostalih „zasluznih“ pripadnika tadasnje stranke, znanstvenici nisu bili izvedeni pred Nuerberski sud. U tom trenutku su oni za Saveznike imali svoju, nazovimo to, „trzisnu vrijednost“.
Mafija je kao sto znamo organizacija koja se bavi iznudama, prostitucijom, ubojstvima, „zastitama“, pljackama isl. Sve to nije smetalo Saveznicima prilikom organiziranja invazije na Siciliju da sa g. Lucky Luccianom naprave „deal“ kako bi onemogucili bilo kakav otpor saveznickom nadranju. Mafija je u tom trenutku imala takodjer svoju trzisnu vrijednost, kao sto je danas najvjerojatnije ima i Kadic/Kadijevic/Mladic u Iraku. Imajuci to u vidu, postaje vrlo jasno zasto se u Bosni svako malo organizira toboznji lov na Karadzica – show „za raju“ tj. public relations event.
Da sam Amerikanac i ja postupio na slican nacin. Nakon svega recenoga, da li jos uvijek mislite da bi bilo nemoguce naci Karadzica u „Greenspanovoj vili na Havajima ?“
Za monstruma Mengelea (andjeo smrti) smo svi culi, no interesantna je spoznaja da je on bio sporedna osoba (asistent) i kao takav je BIO procesuiran u Nuerbergu. Ono sto je manje poznato jest da je glavni „znanstvenik“ u pokusima na ljudima (von Verschuer) nakon rata 1949.g. postao dopisni clan Americkog drustva za ljudsku genetiku (!?) Svi dokumenti u Auswitzu koji bi ga mogli teretiti su neobjasnjivo nestali. I taj gospodin je imao svoju „trzisnu vrijednost“
Gotovina i ostali hrv. casnici takodjer imaju svoju „trzisnu vrijednost“, ali na zalost – kao uznici. Osim US Steela, postoji i vrlo bitan srpski saveznik – Rusi, koji paze da u sudjenjima ne bi doslo do eventualnih „pristranosti“. Ne znam kako bih ja u ovom slucaju postupio da sam Amerikanac, pogotovo s obzirom na vrijednosti na kojima pociva Amerika. U svemu tome je zbunjujuce to sto cijelo vrijeme Amerikance percipiramo kao dokazane prijatelje – ako nam je tijekom rata itko pomogao onda su to Amerikanci, pa treba samo zakljuciti da je ljudski ici linijom manjeg otpora. Vjerojatno bismo i mi tako cinili da smo na njihovom mjestu. To je razlog vise zasto treba ukazivati na nepravilnosti, jer na koncu-konca, nitko nije savrsen.
Da ne bi ispalo kako sam jednostran, te da imam nesto protiv haskog suda (Boze sacuvaj ! – pa ti i novinarima, civilima sude. Svaka cast, svaka cast !), podsjetio bih i na svojevremeno sudjenje jadniku koji je bio optuzen za palez Reichtaga. I njemu je bilo svasta dokazano.
Hanibal bi rekao: „Gdje postoji volja“ (da se nesto „dokaze“ – moj dodatak), „postoji i nacin“ (da se to „dokaze“ – isto moj dodatak). A Hagu, kao sto znamo, ne nedostaje volje.
Ne znam zasto, no bas mi pada na pamet Konfucijeva maksima „Muha ne ulijece u zatvorena usta !“ i ona sicilijanska „Omerta!“. Ne znam kakve to ima veze sa Hagom.
U britanskim medijima je vrlo cesta sintagma „posebni odnosi“ kad se govori o Americi. To su odnosi koji su definirani prozetoscu njihovih bankarskih sustava kao i obavjestajnikh sluzbi (CIA je prilikom osnivanja bila struktuirana i uvjezbavana od Britanaca).
Kaze se: „Sto je dobro za General Motors, dobro je i za Ameriku !“ Imajuci u vidu da je vecinski vlasnik „GM“-a takodjer banka J.P.Morgan, proizlazi vrlo jednostavna jednadzba: Amerika = J.P.Morgan
I za kraj jedno kviz pitanje – sto mislite, koja banka je vecinski vlasnik „Bechtela“ ?
Jedini nacin da se spasi nase ljude iz Haga jest da politika poradi na redefiniranju njihove „trzisne vrijednosti“. Svako ostalo hrvatsko (vjecito) naivno dokazivanje neduznosti (pa i Irak je napadnut uz „dokaze“ o oruzju za masovno unistenje) se svodi na pripovjetku o „Slugi Jerneju i njegovom pravu“.
Dragi Goldmund,
Hvala na komentaru – to ne dobivam cesto, pa me veseli da barem netko reagira, iako bas ne shvacam ironicno intoniran komentar sa Karadzicem & co. Nije li nedavno bila vijest u “Jutarnjem” o Karadzicu kao vojnom savjetniku u Iraku. Zar je to Vama nevjerojatno ? Meni je to logicno – pa zar nije Jugoslavija (JNA) bila glavni konstruktor bunkera po toj zemlji i jedan od glavnih snabdjevaca oruzjem ? Amerikanci su poslije 2. svj. rata zaposlili u NASI i von Brauna – nisu bili optereceni visokim etickim nacelima kad im je to bilo u interesu. Isto tako niti Rusi nisu likvidirali nj. naucnike nego su ih iskoristili za razvoj svog svemirskog programa. A ako mislite da se salim ili izmisljam, rado cu vas uputiti na literaturu o J.P.Morganu i o Greenspanu. Dapace, bit ce mi zadovoljstvo – ako pokazete interes.
A sto se tzv. “medjunarodnih institucija” tice, zasto ne nazvati prave stvari pravim imenom – to su engleske institucije, a ono “medjunarodne” je samo kamuflaza za naivne, povrsne i nedovoljno zainteresirane. Htio bih Vas podsjetiti da su te iste “medjunarodne institucije” (tj. Englezi, a danas i Amerikanci) sudile i Ivani Orleanskoj (prije 500 godina) koja je vodila uspjesnu borbu za oslobodjenje Francuske od Engleza. Trebam li vas podsjetiti na sudjenje jadniku Drayfusu (tzv. Dreyfus afera) kojim je Engleska uspjesno razbila saveznistvo Nj. i F., a koje su joj udruzene postale prijetnja po njenu premoc. Sjecate li se Napoleona kojeg su ti isti Englezi sudili i osudili na izgon na Elbu, da bi ga naknadno polako trovali – instant smrtna kazna bi izazvala preveliki revolt Francuza, pa to nije bilo uputno. Isto tako sada doziraju i sudjenje Hrvatima u Hagu – hrvatskoj javnosti je to vec dosadno, pa su malo i otupili na daljnje optuzbe (trovanja).
Dragi grizli,
citao sam tvoj tekst dva puta u nadi da cu pronaci neki dokaz da je tvoj komentar sala, medjutim nista od toga. Mozda medjunarodne institucije ne mogu locirati Karadzica i Mladica jer se skrivaju u Greenspanovoj vili na Havajima. Dobar si, dobar….[smiley2]
da nije mozda i us steel kupovao u korekciji.. ili tek namjerava.. zasto bi se taj lik tako zaletavao s prognozama ako mu to nije u interesu?
Uključite se u raspravu