Nakon višemjesečnog sukoba dviju dioničarskih struja Zagrebačke burze koji je kulminirao smjenom Uprave, ratna sjekira je, čini se, zakopana. S prvim danom svibnja četverogodišnji mandat na čelnom mjestu burze preuzela je Ivana Gažić dotadašnja direktorica investicijskog bankarstva u Hypo Alpe-Adria banci. U kratkom roku nema govora o prodaji Zagrebačke burze, otkrila je Gažić Poslovnom dnevniku u svom prvom intervjuu nakon imenovanja. Pred burzom je, međutim, razdoblje prilagodbe – do kraja godine očekuje se konsolidacija desetak brokerskih kuća i posljedični pad prihoda pa je rezanje troškova jedan od ključnih temelja njezina programa, kao i uvođenje novih instrumenata trgovanja.

Zašto ste se odlučili prihvatiti čelno mjesto burze dok traje svojevrsni rat dioničara?
Ne bih to nazvala tim riječima. Mislim da je već odluka da se nova uprava bira putem “head-hunting” agencije, znak da se burza želi voditi profesionalno. Moje reference vlasnicima su bile prihvatljive zbog iskustva rada u korporaciji, posebice korporativnih standarda upravljanja, uz kombinanciju znanja o investicijskom bankarstvu. Što se tiče “rata” dioničarskih struja, mislim da se i druga strana u nekim javnim nastupima pozitivno izjasnila o mom imenovanju i profesionalnom pristupu. Vjerujem da je moj izbor kompromis i dokaz da se interesi dviju strana žele pomiriti. Burza je privatna kompanija od javnog interesa i toga su svi svjesni. Mislim da su svi svjesni da je priroda posla Uprave burze u startu izmirivati različite interese.

Očekujete li probleme u početku od pojedinih dioničara?
Prvu skupštinu planiramo za kraj lipnja, uskoro ćemo objaviti poziv dioničarima. Ne očekujem neke veće probleme. Razgovarat ćemo o financijskim izvještajima za prošlu godinu, a na poseban zahtjev dioničara tema će biti i osnovne strateške odrednice budućeg poslovanja burze.

Je li prodaja burze predviđena vašim poslovnim planom?
U strategiji burze nema direktnog govora o prodaji burze u kratkom roku. Ima niz razloga zašto. Prije svega to je situacija na tržištu; tko je trenutno uopće zainteresiran za akviziciju bilo koje vrste. S druge strane pitanje je vrijednosti Zagrebačke burze pri ovim prometima. Situacija je dovoljno nesigurna da nitko ne može prognozirati buduće prihode burze iz kojih bi se mogla derivirati njena cijena. S druge strane je pitanje percepcije vrijednosti od strane dioničara. Iz iskustva znam da bi mnogi vlasnici kompanija načelno prodali svoje tvrtke, ali vrijednost tvrtke ne vide jednako kao i investitori koji traže visoke stope povrata i nude trenutno nisku cijenu. Danas nema puno strateških ulagača koji žele razvijati biznis pa se stvara jaz između percepcije vrijednosti vlasnika i ulagača. Ne smijemo zaboraviti da je Zagrebačka burza čak i u 2008. kad je kriza započela ostvarivala relativno visoke stope profitabilnosti.

Što je vaša strategija za burzu?
Osnovni stupovi mog programa su rad na povećanju prihoda, smanjenju rashoda, poboljšanju komunikacije sa stakeholderima – dioničarima, izdavateljima, članovima, regulatorom, državom, građanima, malim i institucionalnim ulagačima. Burza je točka na kojoj se spaja velik broj interesnih strana. U posljednjih godinu dana fokus je bio na unutarnjim problemima, umjesto na otvorenosti burzi prema javnosti i to ćemo pokušati mijenjati.

Kako mislite povećati prihode uz trenutačne promete?
To bih usporedila s nekim ekonomskim mjerama, primjerice ulaganjem u obrazovanje. Ne možete reći točno koliko će BDP porasti za 20 godina ako danas uložite milijun eura u obrazovanje. Na burzi možemo raditi na edukaciji izdavatelja od kojih velik dio još nije svjestan važnosti transparentnosti što se moglo vidjeti u dostavi izvještaja za 2009. Izdavatelji još nemaju dovoljno svijesti da je informacija temelj da bi se donijela investicijska odluka. Zatim uvođenje novih proizvoda, kao što su dva potpisana aranžmana o “market makingu” koji još nisu aktivni. Na tome upravo radimo i ugovori bi trebali biti aktiviran kroz par tjedana. Od “market makinga” ne očekujemo dramatične promete, ali tako ćemo malo po malo stvarati svijest da ima pomaka na tržištu i da postoji mehanizam održavanja stabilnosti cijene. Osim toga, zanimljive su nam mjere iz Vladinoga programa oporavka i očekujemo da se dio tvrtki u državnom vlasništvu proda putem burzovnih dražbi, a spominju se i IPO-i.

Kolika vam je projekcija prihoda za ovu godinu?
To je poslovna tajna. Uz sve mjere koje poduzimamo na strani povećanja prihoda računamo na negativan pritisak na prihode zbog smanjenja broja članova burze. Očekujem dodatnu konsolidaciju u brokerskom sektoru, njihova brojka bi se mogla ove godine smanjiti za desetak. Bez obzira na sve, ne bih bila ovdje da ne smatram da mogu napraviti bolju godinu nego što je bila prošla.

Što je s rashodima?
Dioničare zanima profitabilnost pa ćemo puno energije uložiti u rezanje troškova jer je ZSE dimenzionirana za puno veće promete. Rezanje neće utjecati na kvalitetu usluge već će se raditi na administrativnim i sličnim troškovima.

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Hoće li se burza seliti iz svojih prostorija?
Ne, selidba zasad nije opcija. U ovoj zgradi (Eurotower op.a.) sakupio se velik dio financijske industrije, što je nama važno radi direktnog kontakta s investitorima.

Hoćete li smanjivati broj zaposlenika?
Moguće su određene racionalizacije. U trenutku spajanja Zagrebačke i Varaždinske burze postojao je projekt kojim se planirao manji broj zaposlenika od trenutačnog. Moramo preispitati unutarnje procese što je specijalnost drugog člana Uprave Tomislava Gračana. Tek nakon detaljne analize donijet ćemo odluku o mogućoj racionalizaciji.

Budući da je i javni servis, je li po vašem mišljenju bolja prodaja burze ili zadržavanje u domaćem vlasništvu?
Na to nije moguće dati jednoznačan odgovor jer je burza mjesto izmiješanih interesa. S regulatornog stajališta trebalo bi biti svejedno tko je vlasnik, ali pitanje je prvenstveno želja vlasnika, a tek zatim javnosti i politike. Kad bi i došli do toga da netko pokaže interes, dioničari bi sve to imali u vidu. Priča o prodaji trenutno nije atraktivna iz tri razloga. Prvo, eventualno zainteresirani bi imali poteškoća u financiranju ove transakcije radi ograničenog kapaciteta zaduživanja, ako imaju, vjerojatno bi bili spremni platiti malo. Zatim, prodavatelji bi htjeli više, i treće, banke koje smanjuje profile rizičnosti nisu naklonjene financiranju akvizicija.

Planirate li nove proizvode?
Prvi korak je da zaživi “market making” na dionicama Atlantic grupe i Uljanik plovidbe pa da se i drugi izdavatelji polako zainteresiraju što bi u konačnici donijelo veću likvidnost. Planiramo i trgovinu certifikatima kao “blagim” derivatom za što ćemo morati mijenjati interne propise. Trgovina certifikatima ista je kao i drugim vrijednosnicama, a namijenjena je ulagačima koji ne žele pojedinačno pratiti pojedine instrumente već trguju papirima koji se temelje na “košaricama dionica“, indeksima i sl. Uvjet za uvrštenje da je izdavatelj ujedno i “market maker” koji pruža likvidnost obavezujući se da o dospijeću otkupiti certfikat. Dakle, mi ćemo pripremiti infrastrukturu za trgovanje, ali certifikata neće biti ukoliko ih naši članovi kao financijski instrument ne kreiraju. I na kraju “short selling“. “Short selling” nije servis Burze niti ga mi sami možemo uvesti. Mehanizam “short sellinga”, Burza je inicirala, napravila preinake u svom trgovinskom sustavu, ali na koncu ovisi o SKDD-u. S obzirom na kompleksnost ovog projekta, ipak će proći malo više vremena do njegovog uvođenja.

Što je sa suradnjom/potencijalnim akvizicijama regionalnih burzi?
O suradnji se razmišlja, ali ne i o akvizicijama ponovno zbog stanja tržištu. U ovom trenu trebalo bi raditi na harmonizaciji propisa na regionalnim tržištima kako bi se izjednačili s europskim a ujedno bili i međusobno kompatibilni. To bi moglo pomoći u realizaciji prekogranične trgovine. U tome vidimo mogućnost suradnje koja ne bi á priori uključivala kapitalno povezivanje. Primjerice, možemo imati MTP platformu na kojoj bi kotirala top izdanja iz regije, uz uvjet da se riješi problem regulative i namire.

Hoćete li prema najavama izlistati dionice same burze?
O ovoj temi se na burzi već razgovaralo i djelomično već imamo spremnu dokumentaciju, ali trenutno smo fokusirani na druge prioritete. Svjesni smo da bi uvrštenjem naših dionica na burzu primjerom pokazali načela korporativnog upravljanja, ali iskreno, na mojoj “to do“ listi vidim puno stvari koje treba prije napraviti, da bi u cijelosti bili spremni.

Sukob interesa

Članica ste NO-a varaždinske tvrtke MIV koja kotira na burzi. Hoćete li se povući s te pozicije?
Ne, jer sam za nastavak rada u tom odboru dobila odobrenje NO-a burze. Osim MIV-a sam imenovana i u nadzorni odbor SKDD-a. Za to nema zakonskih ograničenja, prepreke u pravilniku, a i Hanfa je obaviještena. Ako bi se na sjednici NO-a našla neka tema za glasanje koja bi me stavila u položaj eventualnog sukoba interesa, suzdržat ću se od glasanja.

Ne bi li bilo jednostavnije da se povučete kako vas nitko ne bi prozivao za mogući sukob interesa?
Pravilnik o uvjetima za člana Uprave burze prilično detaljno propisuje ograničenja glede sudjelovanja u radu drugih društava, kao primjerice zabrana sudjelovanja u radu nadzornih odbora investicijskih društava, te rukovodećih položaja u investicijskom društvu i drugdje, zbog čega sam dala ostavke na neke funkcije koje sam ranije obnašala. Naprotiv, mislim da je ostanak u MIV-u znak zrelosti tržišta da u NO-ima sjede profesionalci i da svojim radom u tom nadzornom odboru doprinosim dobrobiti kompanije.