Po završetku trgovanja na Wall Streetu Dow Jones indeks potonuo je dodatnih 1032 boda i zaustavio se na 23.860 bodova što je 4,15 posto niže nego dan ranije. U odnosu na rekordnu vrijednost, Dow Jones je sada 10 posto niže čime je i službeno ušao u područje negativne korekcije. O silini rasprodaje dionica na američkoj burzi koja traje već danima dovoljno govori podatak da je VIX „indeks straha“ koji se smatra mjerilom kolebljivosti tržišta u četvrtak skočio 26 posto na 34,91 bod. Inače, ovo je već treći put u posljednjih pet dana da je Dow Jones srezan više od 500 bodova.

Bolje nisu prošli ni ostali vodeći indeksi. S&P 500 pao je 100 bodova ili 3,75 posto i sada vrijedi 2581 bod dok je Nasdaq skršen 3,9 posto i spustio se do 6777 bodova. S&P 500 trenutno je ispod dviju važnih razina, granice od 2600 bodova te ispod 100-dnevnog pomičnog prosjeka što bi – s tehničke strane – trebalo sugerirati daljnje slabljenje. U posljednjih pet dana S&P 500 je već treći put oslabio više od dva posto. Razlog snažnom padu cijena dionica u četvrtak američki analitičari pripisuju usponu prinosa na 10-godišnju američku državnu obveznicu na 2,88 posto što je višegodišnji maksimum. Prema mišljenju tamošnjih stručnjaka, dosezanje prinosa iznad tri posto u idućih nekoliko dana sada se čini neizbježnim, a to će naznačiti da je završen trend pada prinosa na obveznice koji traje već tri desetljeća.

Posljednji put S&P 500 indeks bio je u području korekcije u siječnju 2016. godine, kada je zaronio 13,3 posto ispod svoje prethodne najviše razine, što je tada bila posljedica oštrog pada cijena nafte.

Sada su, pak, korekciju izazvali podaci s američkog tržišta rada, objavljeni prošloga petka, koji su pokazali da zaposlenost, ali i plaće snažno rastu.

A to bi moglo potaknuti potrošnju i inflaciju, pa se ulagači plaše da će američka središnja banka ubrzati tempo povećanja ključnih kamatnih stopa.

Fed je lani povećao cijenu novca u tri navrata za po 0,25 postotnih bodova, a očekuje se da će ove godine dodatno povećati kamate u dva do tri navrata, počevši od ožujka.

Zbog toga rastu prinosi, pa je jučer prinos na 10-godišnje američke obveznice dosegnuo 2,884 posto, približivši se najvišoj razini od početka 2014. godine.

A viši prinosi štete dionicama jer zbog toga rastu troškovi zaduživanja kompanija i jer bi dio investitora mogao povući dio sredstava iz dionica i kupiti obveznice.

Novi standard

Eccos i Petrokemija – digitalna transformacija kamionskog prometa

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Dionice su godinama bile za ulaganje znatno privlačnije od obveznica, s obzirom na niske prinose obveznica, no sada viši prinosi povećavaju konkurentnost obveznica. Tim više što su vrijednosti dionica na povijesno najvišim razinama.

"Sada se na tržištu vidi da su ulagači sve zabrinutiji zbog rasta kamatnih stopa i valuacija na tržištima dionica", kaže Chris Zaccarelli, direktor u Advisor Alliance.

U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer pale, a pale su i cijene svih 30 sastavnica Dow Jones indeksa.

Obujam trgovanja na američkim burzama dosegnuo je 10,6 milijardi dionica, znatno iznad prosječnog dnevnog obujma u posljednjih 20 dana od 8,2 milijarde, što pokazuje da se ulagači ubrzano povlače s tržišta.

Tako je četvrtak bio još jedan dan oštrih oscilacija cijena dionica, uključujući ponedjeljak kada je S&P 500 indeks zabilježio najveći dnevni pad u više od šest godina, više od 4 posto.

Prašina se još nije slegla

Nakon oštrog pada prošloga petka i ponedjeljka, u utorak i srijedu tržište je nešto manje osciliralo, pa su se ulagači ponadali da je tržište dotaknulo dno.

Međutim, oštar pad cijena dionica u četvrtak pokazuje da bi do stabilizacije tržišta moglo proći još neko vrijeme.

"Prašina se još nije slegla i čini mi se da kupci i prodavači pokušavaju dokučiti kakav će biti daljnji smjer tržišta. Mislim da se i idućih dana može očekivati slično trgovanje", kaže Jonathan Corpina, partner u tvrtki Meridian Equity Partners.

Korekcija cijena dionica dugo se očekivala, s obzirom da su cijene dionica godinama rasle gotov bez prekida i posljednjih mjeseci neprestano dosezale rekordne razine.

Podršku tržištima pružaju jačanje najvećih svjetskih gospodarstava – od SAD-a i Kine, do eurozone i Japana – dobri poslovni rezultati kompanija i nedavno uvedena porezna reforma u SAD-u, kojom su smanjeni porezi kompanijama.

S druge strane, dio analitičara smatra da je tržište nakon višegodišnjeg snažnog rasta i neprestanog dosezanja rekordnih razina precijenjeno, s obzirom na planove središnjih banaka u svijetu da ove godine ukinu poticajne monetarne mjere koje su godinama niskom cijenom novca podržavale rast tržišta dionica.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 1,49 posto, na 7.170 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 2,62 posto, na 12.260 bodova, a pariški CAC 1,98 posto, na 5.151 bod. (Hina)