Na europskim su burzama u utorak cijene dionica pale na najniže razine u dva tjedna, jer je energetski sektor pod snažnim pritiskom zbog pada cijena nafte.
Na europskim su burzama u utorak cijene dionica pale na najniže razine u dva tjedna, jer je energetski sektor pod snažnim pritiskom zbog pada cijena nafte.
FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je oko 12,30 sati u minusu 1,3 posto, na 1.377 bodova, najnižoj razini od kraja studenoga, nakon što je u ponedjeljak skliznuo 0,7 posto.
Na europskim su burzama u utorak cijene dionica pale na najniže razine u dva tjedna, jer je energetski sektor pod snažnim pritiskom zbog pada cijena nafte.
FTSEurofirst indeks 300 vodećih europskih dionica bio je oko 12,30 sati u minusu 1,3 posto, na 1.377 bodova, najnižoj razini od kraja studenoga, nakon što je u ponedjeljak skliznuo 0,7 posto.
Frankfurtski DAX indeks bio je istodobno na gubitku 0,80 posto, na 9.933 boda, dok je pariški CAC skliznuo 0,95 posto, na 4.332 boda, a londonski FTSE 1,05 posto, na 6.600 bodova.
Pod najvećim su pritiskom dionice energetskih kompanija, jer je cijena nafte na londonskom tržištu, po prvi puta nakon pet godina, skliznula ispod razine od 66 dolara po barelu.
Dionice BP-a, Tullow Oila, Statoila i Repsola pojeftinile su između 2 i 3,2 posto, pa je STOXX indeks 600 naftnog i plinskog sektora pao 2,5 posto.
„Niže cijene nafte dobre su za svjetsko gospodarstvo, neke kompanije i sektore. No, njihov oštar pad izazvao je nervozu i nesigurnost na tržištu. Tim više što slabost cijena nafte i sirovina signalizira da je oporavak najvećih globalnih ekonomija slab“, kaže Philippe Gijsels, direktor u tvrtki BNP Paribas Fortis Global Markets.
Iz kuvajtske državne naftne kompanije poručili su da očekuju kretanje cijene nafte oko 65 dolara u idućih šest do sedam mjeseci dok se globalno gospodarstvo ne počne oporavljati ili OPEC ne smanji proizvodnju.
Zbog prevelike ponude u odnosu na potražnju, od lipnja je cijena nafte pala gotovo 40 posto, dok je STOXX indeks energetskog sektora u tom razdoblju potonuo više od 23 posto, čime je izbrisano oko 240 milijardi dolara tržišne vrijednosti europskih naftnih kompanija.
Ulagače zabrinjavaju i slabi makroekonomski podaci koji pokazuju da se najveća svjetska gospodarstva, od Kine i Japana do eurozone, nalaze u problemima.
S druge strane, tržišta podržava nada da će središnje banke nastaviti voditi vrlo labavu monetarnu politiku kako bi potaknule rast gospodarstava i suzbile deflacijske prijetnje od pada cijena nafte i sirovina.
„Energetski i rudarski sektor ostat će pod pritiskom. No, niske cijene nafte potaknut će potrošnju, dok će visok tečaj dolara pozitivno utjecati na europski izvoz. Stoga bi se postupno trebali poboljšavati poslovni rezultati europskih kompanija“, kaže Christian Stocker, analitičar u banci UniCredit.
Među najvećim je gubitnicama, s padom cijene za gotovo 12 posto, cijena dionice Tescoa, nakon što je taj britanski trgovački lanac još jednom smanjio procjene poslovnih rezultata, zbog nedavnog računovodstvenog skandala i sve jače konkurencije.
Među burzama je, pak, najveća gubitnica grčka, na kojoj su cijene dionica pale više od 6 posto, zbog prosvjeda u toj članici eurozone, te politike i gospodarske nesigurnosti.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu