Burzovni indeksi na Starom kontinentu jučer poslijepodne bilježili rast iznad jedan posto.
Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica izraženije porasle, nakon tri dana pada, no bankarski je sektor ponovno u minusu jer su ulagači oprezni nakon kolapsa američke SVB banke.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 14 sati u plusu 1,3 posto, nakon što je u ponedjeljak potonuo 2,4 posto. Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,5 posto, na 7587 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,6 posto, na 15.189 bodova, a pariški CAC 1,3 posto, na 7106 bodova.
Na europskim su burzama u utorak ujutro cijene dionica izraženije porasle, nakon tri dana pada, no bankarski je sektor ponovno u minusu jer su ulagači oprezni nakon kolapsa američke SVB banke.
STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 14 sati u plusu 1,3 posto, nakon što je u ponedjeljak potonuo 2,4 posto. Pritom je londonski FTSE indeks ojačao 0,5 posto, na 7587 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 1,6 posto, na 15.189 bodova, a pariški CAC 1,3 posto, na 7106 bodova.
Strah u Aziji
I jučer su cijene dionica u bankarskom sektoru pale, u prosjeku 0,6 posto, jer se ulagači plaše posljedica kolapsa američke Silicon Valley banke. S druge strane, cijene dionica u nekretninskom sektoru porasle su 1,1, a u tehnološkom 0,4 posto.
A na azijskim su burzama cijene dionica oštro pale. MSCI indeks azijsko-pacifičke regije, bez Japana, bio je oko 9.30 sati u minusu 1,2 posto. Pritom je japanski Nikkei indeks skliznuo 2,2 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Australiji, Hong Kongu i Južnoj Koreji pale između 0,7 i 2,6 posto.
Kao i na Wall Streetu dan prije, pod najvećim su pritiskom dionice banaka jer se ulagači plaše da će se problemi koji su doveli do propasti američkih banaka Silicon Valley i Signature pojaviti i kod nekih drugih banaka. Američka središnja banka najavila je niz mjera kako bi stabilizirala bankarski sustav i vratila povjerenje ulagača i građana u bankarski sustav.
No, kolaps SVB-a, što je najveći bankrot jedne američke banke od financijske krize 2008. godine, podržao je strahovanja od problema i u nekim drugim bankama, s obzirom da bi agresivno povećanje kamata Feda moglo dovesti do recesije, a time i gubitaka banaka na kreditima.
”Povlačenje iz bankarskog sustava je počelo, a međubankarska tržišta su poljuljana. Mjere za povećanje likvidnosti trebale bi podržati sustav. No, strah se hrani samim sobom, a nesigurnost je povećana, pa ulagači nisu skloni rizičnijim investicijama”, objašnjava Damien Boey, strateg u investicijskoj banci Barrenjoey. I dok je bankarski sustav pod pritiskom, ostale sektore podržavaju špekulacije da će Fed usporiti tempo povećanja kamata.
Još prošloga tjedna očekivalo se da će Fed na sjednici u ožujku povećati kamate za agresivnih 0,50 postotnih bodova jer je inflacija u SAD-u i dalje visoka.
Bez čekanja
No, nakon propasti SVB-a, mnogi smatraju da će kamate biti povećane za 0,25 postotnih bodova, a neki da Fed uopće neće podići kamate ovoga mjeseca kako bi pričekao da se bankarski sustav stabilizira, a povjerenje vrati. Ipak, većina analitičara smatra da će Fedova odluka idućega tjedna ovisiti o predstojećim pokazateljima o inflaciji. U utorak će biti objavljeno izvješće o potrošačkim, a u sijedu o proizvođačkim cijenama u SAD-u u veljači.
”Ako ti podaci budu jako loši, Fed će se naći pred teškom odlukom”, kaže Timothy Holland, direktor u tvrtki Orion Advisor Solutions.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu