Domaće brokerske kuće svjesne su kako će se nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju naći na udaru inozemne konkurencije.

Prema odredbama Zakona o tržištu kapitala mogućnost neposrednog obavljanja brokerskih usluga u Hrvatskoj europskim će brokerima biti dopuštena odmah nakon primanja Hrvatske u članstvo EU, bez i jednog dana prijelaznog razdoblja. Stoga se za europsku konkurenciju koja bi mogla doći za dvije godine valja pripremiti već sada. “Liberalizacija brokerskih usluga mogla bi pogoditi dio domaćeg tržišta koje se neće na vrijeme prilagoditi dolasku europskih ‘discount’ brokera. Pod prilagodbom mislim na snižavanje brokerskih provizija”, kazao je predsjednik Uprave Momentum brokera Vilim Klemen. Europske konkurencije dijelom se pribojava i Zvonimir Marić, predsjednik Uprave KD upravljanja imovinom. “Teoretski postoji opasnost od gašenja određenog dijela domaćih brokerskih kuća nakon ulaska u EU. No inozemni brokeri koji dolaze u Hrvatsku morat će ponuditi dobar razlog hrvatskim ulagačima da rade preko njih, poput cijena, trgovinskih platformi za trgovanje u cijelom svijetu, margin računa ili trgovanja izvedenicama”, smatra Marić. Ističe kako bi prilagodba domaćih brokera trebala ići u smjeru “podešavanja” usluga prema trendovima u inozemstvu zbog veće konkurentnosti i zadržavanja domaćeg ulagača. No da domaći brokeri imaju razloga za strahovanje svjedoče i slovenska iskustva.

Tisuću prijavljenih
Nakon ulaska Slovenije u EU prije šest godina broj članica Ljubljanske burze smanjio se za četvrtinu, tvrde u slovenskoj Agenciji za trgovanje vrijednosnim papirima (ATVP). “Do travnja 2004. u Sloveniji je postojalo 29 članica burze, od toga 18 brokerskih društava i 11 banaka. Danas su u Sloveniji registrirane 22 članice burze – osam brokerskih društava, 13 banaka i jedna vanjska članica”, poručili su u ATVP-u. O europskoj navali na tamošnje tržište kapitala govori i činjenica da se nakon svibnja 2004. do danas pri ATVP-u registriralo 1260 subjekata iz drugih članica EU. Prema podacima s internetske stranice slovenskoga financijskog regulatora, strani brokeri dolaze iz 17 članica EU te Norveške i Gibraltara, a većina je iz Velike Britanije. Iskustva slična slovenskim očekuje i Hrvoje Krstulović, predsjednik Uprave Erste vrijednosnih papira. “Očekujem da će veći broj stranih brokera iskoristiti mogućnost neposrednog pristupa u dijelu prijave, ali kada dođemo do kupnje članskog mjesta na burzi, očekujem opreznije kalkulacije i vrednovanja isplativosti te investicije. S povećanjem prometa na hrvatskom tržištu kapitala raste i atraktivnost izravnog članstva i dodatnih usluga klijentima”, kazao je Krstulović.

Dodatna usluga
Vilim Klemen ocjenjuje kako je iz sadašnje perspektive stanja na domaćem i regionalnom tržištu kapitala upitno koliko se inozemnim brokerskim kućama isplati dolaziti na hrvatsko tržište. “Pretpostavka za dolazak na hrvatsko tržište jest porast prometa na Zagrebačkoj burzi do ulaska u EU, bilo kroz pojačanu trgovinu postojećih dionica ili kroz nove inicijalne javne ponude”, smatra Klemen. Ističe kako bi hrvatsko tržište u najvećoj mjeri moglo biti zanimljivo brokerskim kućama koje nude trgovanje na razvijenim tržištima te koje bi svojim već postojećim klijentima mogle ponuditi trgovanje na hrvatskom i regionalnom tržištu kao dodatnu uslugu. Unatoč svemu Hrvoje Krstulović ne očekuje veće poremećaje na tržištu nakon ulaska u EU. “Hrvatski investitori uvijek će željeti razgovarati s dobrim brokerom koji sjedi u Hrvatskoj. Smatram da će biti skloniji kvalitetnijoj, izravnijoj usluzi, pa čak i po nešto višoj cijeni, a tu smo onda svi ravnopravni i ovisimo o vlastitom znanju, želji i trudu”, zaključuje Krstulović.