Promet na Zagrebačkoj burzi ove godine grebe po dnu. Izvješće o burzovnom promet za svibanj pokazalo je da je promet na višegodišnjim minimumima. Naime, dionički promet u svibnju spustio se na 128,8 milijuna kuna što je gotovo 18 posto manje nego godinu ranije.

Međutim, prosječni dnevni promet otkriva još goru sliku. Prema izračunu analitičara iCapitala, sa svega 6,5 milijuna kuna protrgovanih dnevno, ovogodišnji svibanj za 23 je posto lošiji od lanjskog. Trend pada likvidnosti na Zagrebačkoj burzi prisutan je u zadnjih nekoliko godina, no u ovoj je godini nešto izraženiji, ocjenjuje analitičar Erste banke Davor Špoljar. "Uvođenje poreza na kapitalnu dobit te neizvjesnosti oko načina njegovog obračuna odvratilo je dio investitora od trgovanja. Kada se na to nadoveže nedostatak javnih ponuda novih izdanja te manjak aktivnosti u segmentu pripajanja i spajanja, rezultat je skromnija likvidnost", smatra Špoljar.

Da je situacija ozbilja, svjedoči i nedavna izjava predsjednice Uprave Zagrebačke burze Ivane Gažić na otvaranju 3. zajedničkog investicijskog dana hrvatskog i slovenskog tržišta kapitala. Gažić je tada napomenula da su trendovi koji se tiču likvidnosti postali zabrinjavajući. Za Romana Rinkovca, člana Uprave brokerske kuće Credos trendovi su već godinama zabrinjavajući. "Pitanje je koliko ćemo još niže pasti", kaže Rinkovec. Prema njegovu mišljenju, uvođenje poreza na kapitalnu dobit zaslužno je za dio pada, ali upozorava na drugi, možda i mnogo veći problem. "Ljudi više nemaju povjerenja, domaće blue chip dionice gube na vrijednosti. Onaj tko hoće ulagati okreće se vanjskim burzama, ali zapadnim", zaključuje Rinkovec.