Društvo za financiranje, gradnju, upravljanje i održavanje autocesta Bina-Istra d.d. ostvarilo je u 2006. godini dobit od 18,5 milijuna kuna, stoji u njihovu izvješću o poslovanju na Zagrebačkoj burzi. Neto dobit tvrtke je u 2006. godini bila smanjena sa 93,5 u 2005. godini na 18,5 milijuna kuna u prošloj godini, a razlog za to leži u padu ukupnih prihoda za 10,2 posto, sa 337,1 milijun u 2005. na 302,6 milijuna u 2006. godini, te rastu ukupnih rashoda za 16,6 posto, sa 243,6 milijuna na 284,1 milijuna kuna. Prema financijskom izvješću na Zagrebačkoj burzi, za pad prihoda kriva je, prije svega, mnogo manja dobit ostvarena kroz pozitivne tečajne razlike. Ona je, naime, u 2005. godini znatno poboljšala rezultate jer je tada iznosila 67,8 milijuna kuna, dok je lani snižena na 13,5 milijuna. Prihodi od redovnog poslovanja, cestarina i sličnog, lani su porasli za 12,2 posto, na 121,8 milijuna kuna, a kroz državnu pomoć, odnosno subvencije Bina-Istri je isplaćeno 142,9 milijuna kuna, 4,3 milijuna manje nego u 2005. godini. Troškovi su lani povećani prvenstveno zbog porasta troška amortizacije (sa 69,9 u 2005. na 90,4 milijuna kuna u prošloj godini) te zbog rasta ‘troškova za ostale usluge’ koji su povećani sa 7,2 na 40,4 milijuna kuna. Osim toga, i rast troškova po kreditima (sa 94,9 na 119,5 milijuna kuna) dodatno je utjecao na smanjenje dobiti Bina-Istre. Ona je u 67-postotnom vlasništvu kompanije Bina Fincom, a u kojoj 51 posto vlasništva drži francuski Buoygues, 44 posto Hrvatske autoceste te pet posto hrvatska nacionalna naftna kompanija Ina. Od preostalih 33 posto Bina-Istre Buoyguesa drži 16 psoto, Hrvatske autoceste 14,78 posto, a Istarska autocesta d.d. 2,22 posto.

Koncesijski ugovor, kojom se tvrtki Bina-Istra daju na upravljanje istarske autoceste, potpisan je 25. listopada 1995. u Parizu, na razdoblje od 32 godine. Kao predmet koncesije naznačeno je financiranje, gradnja i upravljanje autocestom u duljini od 145 km, na dionicama: Umag – Pula (80 km) i Kanfanar – Pazin – Matulji (65 km). U prvoj fazi sagrađene su i puštene u promet sve planirane dionice, u profilu poluautoceste. U drugoj fazi je plan gradnja autoceste punog profila. U Bina-Istri pojašnjavaju da će program izgradnje autoceste punog profila biti dovršen kada se na poluautocesti dostigne razina prometa od 10.000 vozila dnevno kao godišnji prosjek i 16.000 vozila dnevno u ljeti. Završnom fazom projekta istočni krak Ipsilona povezuje Pulu s Rijekom, a zapadni krak Pulu sa slovenskom granicom 25 km južno od Trsta. Zadnja dionica puštena u promet je dionica Vodnjan – Pula duljine 13.286 metara koja je puštena u promet u prosincu 2006. godine. Istarski Ipsilon je autocesta (u fazi gradnje) ukupne duljine 141.000 metara. Sastoji se od dionice B9, od Umaga do Pule, ukupne duljine 76.790 metara i dionice B8, između Matulja (5 km sjeverno od Opatije) i Kanfanara (10 km sjeverno od Pule) duljine 64.210 metara. Ova dionica uključuje i Tunel Učka na kojem se nalazi naplata cestarine. Duljina tunela iznosi 5062 metra, a širina 9,10 metara. Promet se odvija u oba smjera uz ograničenje brzine od 80 km/h. Tunel Učka opremljen je sa 40 kamera za nadzor, 538 požarnih detektora, 39 vatrogasnih hidranata, 38 SOS stanica, a u tunelu se nalazi i pet ugibališta i tri okretišta. Za prolaz tunelom naplaćuje se cestarina.

Povećanje temeljnog kapitala

Krajem prošle godine Bina-Istra d.d. povećala je temeljni kapital izdavatelja Bina-Istra d.d. i društva Bina-Fincom d.d. kao društva u čijem se pretežnom vlasništvu nalazi izdavatelj Bina-Istra d.d. Temeljni kapital Bina-Istra d.d. povećan je s iznosa od 227,199.300 kuna za iznos od 29,217.900 kuna.