Šok i nevjericu na Starom kontinentu izazvala su neočekivana povećanja ključnih kamatnih stopa britanske središnje banke (pri čemu je sveopću nelagodu dodatno pojačala identična odluka Europske središnje banke), no na kraju ju je u znatnoj mjeri ublažio optimistično intoniran news-flow iz korporativnog sektora. To ipak nije bilo dovoljno i za pozitivnu izvedbu vodećih europskih burzovnih indeksa protekloga tjedna. Za razliku od Wall Streeta, a zatim i Azije gdje investitori uglavnom “plešu” ovisno o glazbi na američkim financijskim tržištima, monetarna se politika sasvim neočekivano na Starom kontinentu našla u prvom planu, potisnuvši sasvim solidan tijek sezone objavljivanja poslovnih rezultata. Još jedna otegotna okolnost za optimiste bio je rast cijena na tržištu nafte, koje su se krajem tjedna, isprovocirane nizom prikladnih vijesti, kretale oko razine od 77 dolara po barelu, prijeteći rušenjem aktualnih rekorda, ali i prilično krhkog povjerenja investitora.Paradoksalno, među brojnim su se gubitnicima protekloga tjedna našli i naftaši. Tako se pozitivnog teritorija, unatoč povoljnom razvoju događaja, od najvećih imena naftne industrije (vjerojatno tek igrom slučaja) uspio dokopati samo British Petroleum, ostvarivši mizernih 0,3 posto rasta cijene dionica, a na dnu ljestvice bila su usidrena najveća razočaranja prošlotjedne epizode sezone objavljivanja poslovnih izvješća. To se ponajprije odnosi na Total (-3,2 posto) i Statoil (-3,5 posto), koji su analitičare neugodno iznenadili zamjetnim padom proizvodnje u drugom kvartalu, te Neste Oil (-4,3 posto), u čijem su pak slučaju ključnu ulogu odigrale poprilično srozane profitne marže. U tmurno raspoloženje odlično su se uklopile i dionice rudarskih kompanija premda u ovom slučaju razočaranja zapravo i nije bilo.
Međutim, u okolnostima masovne likvidacije većina se ulagača odlučila na akumulaciju profita, pokušavajući pod svaku cijenu smanjiti izloženost nestabilnim tržištima kapitala. Situacija se tek donekle promijenila nakon što je Anglo American, objavivši podatak o rastu profita od 60 posto (na 2,9 milijardi dolara u prvih šest mjeseci), obećao dioničarima izdašnu nagradu – deblji program otkupa vlastitih dionica (vrijedan četiri milijarde dolara) i izvanrednu dividendu (u visini milijardu dolara). To je bilo dovoljno za tjedni skok dionica od 2,7 posto, no zato su Xstrata i Rio Tinto, servirajući analitičarima brojke o rekordnoj dobiti, svejedno izgubili na vrijednosti 3,6 posto, odnosno 0,7 posto. Izdašna nagrada dioničarima omogućila je Philipsu rast dionica od 1,1 posto nakon što je Uprava najavila kako će gotovo polovicu iznosa od prodaje odjela proizvodnje poluvodiča (kupac je konzorcij private-equity tvrtki) kanalizirati u share-buyback program i isplatu dividendi. Ni bankovne se dionice nisu baš proslavile, zahvaljujući nekolicini hi-profile razočaranja kao što su Deutsche Bank (-4,4 posto) i Credit Suisse (-3,4 posto), koji su usporedbom sa zvučnim američkim rivalima rapidno gubili na atraktivnosti. Izvedbu sektora u određenoj je mjeri ipak poboljšala grupica manjih banaka, no bez pozitivnog utjecaja britanskih izdanja koje je povećanje kamatnjaka (a dijelom i ne baš impresivni poslovni rezultati) potisnulo duboko na negativan teritorij. Tamo su se našli i tržišni lideri poput Royal Bank of Scotland (-2,4 posto) i HBOS-a (-2,3 posto), ali i manji rivali kao što su Lloyds TSB (-4,2 posto) i Alliance & Leicester (-4,8 posto). Glasine prema kojima francuska vlada razmatra mogućnost povećanja cijena električne energije bile su pak dovoljne da EdF katapultiraju visoko na pozitivan teritorij.

Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu