Pred ulagačima koji smatraju da je sad pravo vrijeme za kupnju dionica na domaćem tržištu kapitala, no za taj potez nemaju vlastitog novca ili ga nemaju dovoljno, nekoliko je opcija među kojima su i krediti banaka. Jedna mogućnost je zatražiti nenamjenski gotovinski kredit, za koji će banka tražiti kreditnu sposobnost. Druga je podizanje lombardnog kredita ako osoba ima štednju u banci koju u danom  trenutku ne može podići (primjerice stambenu). No u tom slučaju neće dobiti veliki iznos, riječ je o svega nekoliko tisuća kuna.

Do godinu dana
Opcija koja preostaje je podizanje tzv. margin kredita. Riječ je o namjenskom zajmu koji neke banke nude za kupnju dionica na burzi na rok otplate do godinu dana. No klijent ne može kupiti bilo koje dionice, nego one koje se nalaze na listi prikladnih (margin lista), a riječ je o najlikvidnijim dionicama na tržištu. "Na margin listu se uvrštavaju dionice koje zadovoljavaju kriterije likvidnosti, free floata, tržišne kapitalizacije dionice te financijske stabilnosti kompanije", kažu u Centar banci koja ima dvije liste za domaće dionice i jednu za strane. Dionice koje se mogu staviti u zalog razlikuju se od banke do banke, ali gotovo uvijek je riječ o najpoznatijim i najlikvidnijim vrijednosnim papirima, kao što su dionice HT-a, Adrisa, Ericssona NT i druge. Najvećim dijelom u zalog ulaze dionice s najviše kotacije burze Službenog tržišta. U kolateral mogu ući i državne ili korporativne obveznice.

Ništa bez kolaterala
"Da bi klijent dobio margin kredit jedini uvjet je kvalitetan kolateral što podrazumijeva novac, dionice propisane margin listom, oročeni depozit ili portfelj pod upravljanjem", poručuju iz Centar banke. .Iznos jednog margin kredita ovisi od banke do banke, a se kreće u rasponu od 50.000 kuna do najviše tri milijuna. Kamatne stope također ovise o kreditoru i kreću se između devet i 11,5 posto. "Omjer založenog portfelja i kredita iznosi jedan naprama jedan. Uvjeti odobrenja ovise o vrsti kredita i statusu klijenta. Budući da tržište kapitala pokazuje znakove oporavka, Centar banka planira proširiti ponudu svojih margin kredita i srodnih proizvoda", objašnjavaju u toj banci. No ulagači moraju biti oprezni. Ako cijena dionica koje su založili počne padati, može se aktivirati takozvani margin call. Riječ je o aktiviranju limita pada cijene vrijednosti portfelja koju je banka postavila, a većinom je riječ o oko 10  posto. Padne li dionica, banka zove klijenta koji može nadoplatiti još novca u kolateral, staviti još dionica u zalog ili otplatiti kredit odmah. Ako to ne napravi, banka prodaje dionice. Margin kredite većinom nude manje banke, poput Podravske, Vabe i Croatia banke te Banke Splitsko-dalmatinske, a od većih kreditora mogu se naći u Hypo banci i Hrvatskoj poštanskoj banci.

Druga strana priče

'Naša burza je preplitka'

Dio velikih banaka ne nudi ovu vrstu kredita. Tako Erste, Raiffeisen, Privredna banka Zagreb i SG-Splitska banka u ponudi nemaju margin kredite. "Hrvatsko tržište kapitala još je nerazvijeno i plitko, s nedostatnim volumenima trgovanja, nedovoljnim brojem kvalitetnih vrijednosnica te relativno visokim oscilacijama cijena, što ne ide u prilog većoj zastupljenosti spomenutog proizvoda. Margin krediti su prilagođeni dubokim i razvijenim tržištima, te za sada ocijenjujemo kako u Hrvatskoj ne postoji značajnija potražnja", objasnio je  Zvonimir Akrap, član Uprave SG-Splitske banke.