Dividenda Hrvatskog telekoma u idućim će godinama biti sve manja i manja. Prema procjenama analitičara austrijske Erste grupe, dioničari HT-a bi u idućoj godini, a za poslovnu 2013. mogli bi dobiti 16,2 kune po dionici.

To je 21 posto manja dividenda od one koju su vlasnici HT-ovih vrijednosnica dobili ove godine, odnosno promatrano po komadu, to je 4,3 kune manje. Svi dioničari koji su ove vrijednosnice kupili u inicijalnoj javnoj ponudi 2007. godine, i ako ih od tada nisu prodavali, danas u svom vlasništvu imaju 69 komada. Uzimajući u obzir progonozu Erste grupe, iduće bi godine vlasnici tih dionica trebali dobiti 1117,8 kuna dividende, što je 296,7 kuna manje od dividende koju su dobili ove godine. "Dividenda je temeljni razlog zašto investitori ulažu u sektor telekoma. Nekoliko je ključnih razloga zašto je u posljednjih nekoliko godina ona padala. Jedan su pad prihoda telekom operatora što je posljedica jake konkurencije cijenama, regulatornog pritiska i slabe potrošnje", stoji u analizi telekomunikacijskog sektora srednje i istočne Europe koju je izradila Erste grupa.

Također, rezanjem operativnih troškova (OPEX) telekom kompanije ne mogu nadoknaditi pad prihoda zbog čega pada zarada prije kamata, poreza, deprecijacije i amortizacije (EBITDA). Isto tako, očekuje se da će telekom kompanije imati više kapitalnih ulaganja (CAPEX), što je također jedan od razloga pada dividendi jer se dobit reinvestira. Svi ti razlozi utjecat će i na dividendu HT-a koja bi prema procjenama Ersteovih analitičara za poslovnu 2014. mogla iznositi 15,2 kune po dionici. Tako bi vlasnici najlikvidnije dionice domaćeg tržišta kapitala u 2015. godini mogli dobiti upola manju dividendu nego 2010. godine. Naime, 2010. HT je isplatio rekordnih 34,05 kuna po dionici. Vlasnici paketa od 69 komada te su godine dobili 2349,5 kuna, a 2015. bi mogli dobiti 1048,8 kuna. Tako će za dvije godine na svoje račune dobiti, slikovito rečeno, jedan paket dividende manje nego 2010. 

Pada na 13,7 kuna
No, nagrada dioničarima nastavit će se smanjivati i prema procjeni Erste grupe, za poslovni 2015. trebala bi iznositi 13,7 kuna. A to je, pak, gotovo deset posto manje nego za poslovnu 2014., ili pak za trećinu manje nego što su dioničari na svojim računima dobili ove godine za prošlu poslovnu godinu. No, bez obzira na to što će dividenda HT-a u idućim godinama bit sve manja, analitičari Erstea smatraju da najveći domaći telekom ima najatraktivnije valuacije od svih telekoma  u regiji koje oni prate. Ističu da HT, kao i Turk Telekom te Turkcell imaju najviše EBITDA marže. Stoga su odlučili zadržati dosadašnju proporuku, ali uz izmjenjenu ciljanu cijenu."Potvrđujemo našu preporuku 'držati', ali snižavamo ciljanu cijenu sa 220 kuna na 190 kuna.

Niža cijena posljedica je više stope rizika i niže procjene profitabilnosti koja proizlazi iz snažnog regulatornog pritiska. Neutralna procjena investitorima odražava ravnotežu između spomenutog regulatornog pritiska, rizika bankrota Optime telekoma i snažne bilance HT-a, potenccijalnih akvizicija kao i visokih marži", stoji u analizi HT-a koju je izradila analitičarka Vera Sutedja. Ističe da očekuje porast regulatornog pritiska s obzirom na to da je Hrvatska postala članicom Europske Unije, što bi značilo da će jako pasti veleprodajne cijene mobilnih razgovora (MTR)."Trenutna razina MTR-a od 19,3 lipe do 2015. godine spustit će se na 6,3 lipe. HT je također vezan europskim propisima o roamingu zbog čega će smanjiti cijene u skladu s rime i na kraju ih ukinuti", piše Sutedja. 

Nema duga
Što se tiče količine gotovine koju ima, na kraju drugog tromjesečja HT je imao 5,15 milijardi kuna gotovine i financijske imovine i uopće nije imao duga, stoji u analizi. "Stopa CAPEX-a trebala bi ostati na 16-17 posto prodaje. Dividendna politika je isplata 100 posto dobiti. HT ima najvišu stopu prinosa FCF (udio slobodne gotovine), od svih telekoma koje pratimo i kreće se između 14 i 17 posto. Uprava HT-a poručuje da više preferira ulagati, umjesto isplate izvanredne dividende", stoji u analiti. U dijelu akvizicija, HT se zanima za Telekom Slovenije, što bi mu osiguralo sinergiju s postojećim poslovanjem.