Nakon gotovo dva i pol mjeseca klijenti Abacus brokera konačno će do svojih 9,1 milijun kuna blokiranog u propaloj Credo banci. Kako je brokerska kuća izvijestila na svojim internetskim stranicama, više nema neizvjesnosti hoće li novac biti isplaćen jer su na račun Société Générale – Splitske banke sredstva uplaćena, no čeka se posebno odobrenje Hanfe za njihov daljnji transfer prema vlasnicima.

“Nakon dugih dva mjeseca neizvjesnosti sredstava su uplaćena na račun Abacus brokera u SG – Splitskoj banci. Isplata će uslijediti nakon Hanfina odobrenja za raspolaganjem. Ne bismo htjeli spekulirati o datumu isplate, ali kako Hanfa još nema formiranu upravu, dozvolu za isplatu nije realno očekivati prije kraja idućeg tjedna”, stoji u obavijesti. Za razliku od tzv. računa 13, zasad nema naznaka kada bi klijenti mogli doći do 830.000 kuna različitih valuta novca na skrbničkom računu u inozemstvu koji je služio za trgovinu na inozemnim burzama. “Budući da je gledište stečajne upraviteljice i likvidatora dijametralno suprotno javno objavljenim mišljenjima HNB-a i Hanfe, ne možemo ni približno reći kad bismo konačno mogli raspolagati devizama na vašim računima”, poručeno je klijentima iz tog brokeraja. “Iako su ta sredstva, prema mišljenju Hanfe i HNB-a izdvojena iz likvidacijske i stečajne mase banke, likvidatori i stečajna upraviteljica nam ih ne žele isplatiti s obrazloženjem kako su ona dio stečajne mase”, objasnili su iz tog brokeraja. Hrvatska narodna banka oduzela je splitskoj Credo banci odobrenje za rad 22. studenoga prošle godine nakon višemjesečnog nadzora u kojem su utvrđene brojne nepravilnosti i kriminalne radnje uprave. Banci su računi blokirani, a u kaosu s isplatama mjenica i zadužnica blokirana su i sredstva klijenata Abacus brokera. Uslijedilo je prepucavanje dvaju regulatora o tome tko je kriv za zakonsku rupu. Naime, prema Zakonu o tržištu kapitala novac klijenata je zaštićen i ne može biti ovršen, dok istodobno prema Zakonu o kreditnim institucijama nije zaštićen od stečaja ili likvidacije banke. Gordijski čvor odlučila je rasplesti Državna agencija za osiguranje štednih depozita i sanaciju banaka (DAB) koja je nakon detaljne provjere podataka taj novac odlučila tretirati kao osiguranu štednju premda joj banke na nju ne izdvajaju premiju.