Na većini azijskih burzi cijene su dionica u petak pale, dok je vrijednost dolara prema košarici valuta zaronila na najnižu razinu od 2023. godine, a cijena zlata dosegnula najvišu razinu u povijesti.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bio je u 7,00 sati u minusu oko 0,5 posto.

Pritom je japanski Nikkei indeks pao gotovo 4 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji i Australiji skliznule između 0,7 i 1,2 posto. U Šangaju i Hong Kongu su, pak, blago porasle.

Porastao indeks ‘straha’

Dionice na Wall Streetu oštro pale, vjerojatno će porasti i inflacija

Blagi, ali ipak rast kineskih tržišta zahvaljuje se, kažu analitičari, kupnji dionica od strane državnih investicijskih fondova, koji na taj način podržavaju tržište.

Burze prate pad Wall Streeta

Ostale azijske burze prate jučerašnji smjer Wall Streeta, gdje je Dow Jones indeks potonuo 2,5 posto, S&P 500 oko 3,5, a Nasdaq indeks 4,3 posto.

Tako su ti indeksi izgubili dio dobitaka od prethodnog dana, kada je S&P 500 skočio povijesnih 9,5 posto, a Nasdaq više od 12 posto.

Nakon što je u srijedu predsjednik SAD-a Donald Trump odgodio primjenu recipročnih carina na 90 dana, mnoge zemlje poručile su da su spremne pregovarati. Među ostalim, i Europska unija, koja je odgodila i svoje protumjere na Trumpove carine.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

No, carinski rat između Washingtona i Pekinga se nastavlja jer je Trump povećao ukupnu carinsku stopu na uvoz kineske robe na 145 posto, 125 posto recipročnih carina i prethodnih 20 posto vezanih uz krizu s fantanilom.

Kina, pak, na uvoz američke robe od jučer primjenjuje carinu od 84 posto, uz prethodnih 20 posto na određenu skupinu proizvoda, te poručuje da neće popustiti.

Rasprodaja američkih obveznica

U fokusu ulagača je i rasprodaja američkih državnih obveznica, zbog čega su prinosi na 10-godišnje obveznice dosegnuli 4,475 posto. To predstavlja tjedni rast prinosa za 40 baznih bodova, što nije zabilježeno od 2001. godine.

Analitičari kažu da rasprodaja obveznica i pad dolara pokazuju da je uzdrmano povjerenje u najveće svjetsko gospodarstvo.

„Očigledan je egzodus iz američke imovine. Pad tečaja dolara i tržišta obveznica nikada nije dobar znak. Ovakav pad nije samo posljedica procjena o usporavanju rasta američkog gospodarstva i trgovinske nestabilnosti. Tu je i nešto više”, kaže Kyle Rodda, analitičar u tvrtki Capital.com.

Dolar uzdrman

A zbog toga je na valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta oštro pala, ponajviše prema švicarskom franku, koji se smatra sigurnijim utočištem za kapital u nesigurna vremena. Tečaj dolara prema franku potonuo je jutros na najnižu razinu u 10 godina.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se jutros oko 100,10 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 102,70 bodova.

U jednom je trenutku taj indeks, po prvi put od polovice 2023. godine, zaronio i ispod 100 bodova.

Pritom je tečaj američke prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 146,80 na 143,25 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 1,1385 dolara, najvišu razinu od veljače 2022. godine, dok je jučer u ovo doba iznosila 1,0985 dolara.

Pad dolara, zajedno s padom Wall Streeta i američkih državnih obveznica, može značiti da strani ulagači na Trumpove protekcionističke mjere odgovaraju prodajom američke imovine, kažu analitičari.

Cijena zlata rekordna

Zbog nesigurnosti na financijskim tržištima, cijena zlata, koje se smatra sigurnim utočištem za kapital, ponovno je dosegnula rekordne razine. Cijena unce skočila je jutros 1,25 posto, na 3.214 dolara.

Cijene nafte pale

Cijene su nafte, pak, pale. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je jutros 0,51 posto, na 63,05 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,57 posto, na 59,75 dolara.