Dionice građevinskih i brodarskih kompanija u ovoj godini najviše stvaraju negativni pritisak na indeks Zagrebačke burze CROBEX. Iz sastava najpoznatijeg domaćeg dioničkog indeksa, najveći pritisak na njegov pad rade dionice Instituta IGH, Dalekovoda, Ingre, Tehnike, Atlantske plovidbe i Jadroplova.

Od ukupno 25 dionica koje ulaze u izračun indeksa, njih 16 u ovoj je godini zabilježilo pad, od kojih 11 veći od pada samog indeksa. CROBEX je, naime, ove godine u minusu 6,3 posto. Najveće korekcije pogodile su upravo građevinski sektor gdje su dionice skliznule više od 40 posto. Listu gubitnika predvodi dionica Ingre koja je u ovoj godini izgubila 44 posto vrijednosti, a slijedi je Institut IGH sa padom od 40 posto. Obje dionice u CROBEX-u imaju težinu nešto veću od jedan posto svaka. Tehnika je sa težinom u indeksu od 1,12 posto skliznula 27,9 posto, dok je Dalekovod, čija težina u CROBEX-u iznosi 4,2 posto, u ovoj godini pao 17,6 posto.

Zamašnjak rasta
“U sastav indeksa CROBEX uključene su najlikvidnije dionice i samim tim one koje su bile zamašnjak rasta u proteklom ekspanzivnom razdoblju. S obzirom na to kakvog su opsega bili građevinski zahvati u Hrvatskoj i koliko je taj sektor bio bitan za našu ekonomiju to je normalna situacija. Kako je kriza pokazala da je veličina tog sektora zasigurno prevelika za ovoliku državu, mislim da je neminovno da se pojedine građevinske kompanije polako maknu iz indeksa u potpunosti”, smatra investicijski savjetnik Abacus brokera Petar Brkić. Dodaje kako je njihova korelacija važnosti u CROBEX-u pogođena ako se promatra u odnosu na ukupnu ekonomiju Hrvatske. Važan utjecaj građevinara, ali i brodara na domaće tržište kapitala u proteklim godinama ističe i analitičar SG-Splitske banke Stipe Luetić, budući da su dionice oba sektora jako volatilne i u tom se razdoblju na njima moglo zaraditi.

Infrastrukturni projekti
“Upravo zbog toga te su dionice bile jedne od najtrgovanijih i najpopularnijih među ulagačima. Građevinare i brodare ipak ne treba trpati u isti koš pogotovo zato što brodari imaju jako malo dodirnih točaka s domaćim gospodarstvom dok građevinari, čast izuzecima, uglavnom ovise o velikim infrastrukturnim projektima unutar države”, smatra Luetić. Građevinarstvo je jedno od prvih sektora koje je počelo osjećati krizu, odnosno jedno od onih koje je među prvima vidjelo da se ‘nešto gadno valja iza brda’ ili, bolje rečeno, ‘iza bare’, smatra Roman Rinkovec, član Uprave brokerske kuće Credos. “S obzirom da je stvoreni nekretninski balon, ne samo u Americi, već u mnogim drugim dijelovima svijeta, upravo taj koji je najzaslužniji za najveću globalnu krizu nakon drugog svjetskog rata, ispada da je to i bilo normalno. Taj sektor je, bez ikakve dileme, davao najjači vjetar u leđa i gospodarstvu i samoj burzi. Prisjetimo se samo ‘divljeg’ rasta dionica Ingre, IGH, Dalekovoda, Tehnike i to na neusporedivo većem obujmu trgovanja nego što je to danas”, prisjeća se Rinkovec. Građevinari, nekada divovi domaćeg gospodarstva, danas su na koljenima. Postavlja se pitanje postoji li spas za njih obzirom da je tržište nekretnina u Hrvatskoj iz mjeseca u mjesec u sve većim problemima.

Nužan preokret
“Nada umire posljednja. Dok god se ne dogodi preokret u gospodarskom razvoju ni za građevinare nema pomoći. Isto tako, problem stanova nije vezan isključivo za te kompanije, nego isto tako i za banke kojima ne odgovara pad cijena nekretnina zbog vlastitih aktiva”, smatra Brkić. Rinkovec upozorava kako cijene stanova jednostavno moraju pasti. “Nekakva vjera u to da će nam ulazak u Europsku uniju riješti sve probleme, pa tako i značajnije pokrenuti mrtvo tržište nekretnina, jedna je od većih iluzija u kojima smo ‘plovili’ zadnjih 20 godina. Želio bih podsjetiti da je upravo enorman rast cijena dionica, među ostalima spomenutih i možda nespomenutih građevinaca, doveo do toga da su mnogi kupovali stanove zaradom ostvarenoj na burzi i tako ‘napumpavali’ cijene nekretnina do apsurdnih razina”, kaže Rinkovec.

‘Na visokoj nozi’
Ističe kako su na taj način kupci u nerealnom osjećaju da žive ‘na visokoj nozi’, omogućili i velikim i malim građevinarima da prodaju svoja zdanja i prije nego što su ‘iskopali rupu’, pa čak i bez obzira na lokaciju i kvalitetu gradnje. “Stoga ova kriza ima i pozitivan učinak, a taj je da se više ne može svatko baviti gradnjom te da će njena kvaliteta u vrlo skoroj budućnosti biti najvažniji kriterij određivanja cijena”, smatra Rinkovec. Za razliku od građevinara, brodarske kompanije u nešto su povoljnijoj poziciji – i po poslovanju i po kretanju dionica. Tako najveći pad među njima od 17,6 posto bilježi dionica Atlantske plovidbe, dok je njezina težina u indeksu CROBEX 7,11 posto. To je ujedno i četvrta najveća težina u indeksu. Uljanik plovidba, s težinom u indeksu od 2,21 posto, od početka godine je pala 8,2 posto. Snažnu korekciju cijene dionice bilježi i Jadroplov. Njegova je vrijednosnica jeftinija za 12,4 posto. No, utjecaj u indeksu je daleko manji od ostalih brodara – 0,55 posto. “Što se tiče brodara, njihov utjecaj na burzu je uistinu manji nego prije, ali je i to sektor koji bi mogao značajno povući tržište: Atlantska plovidba je, primjerice, i dalje jedna od najlikvidnijih dionica, a za izdanje Uljanik plovidbe je čak zaključen ugovor o obavljanju poslova specijalista, koji, na žalost, u današnjim okolnostima nema puno posla”, objašnjava Rinkovec. Pored važnosti za tržište kapitala, brodari su važni i za gospodarstvo u Hrvatskoj, iako je njihovo poslovanje orijentirano na inozemstvo.

Svjetsko tržište
“Veliki broj hrvatskih građana su pomorci i na taj način ostvaruju značajne prihode. Istina je da brodarske kompanije doista rade na svjetskom tržištu i nisu toliko izložene domaćim kretanjima u gospodarstvu, ipak svoje poreze plaćaju u Hrvatskoj i samim time su izravno pogođene domaćom legislativom i pravilima. Kao i lokalne zajednice koje poprilično ovise o stanju u tim kompanijama”, kaže Brkić. Na kretanje brodarskih dionica znatno utječe i indeks rasutog tereta Baltic Dry (BDI). “BDI indeks koji mnogima služi kao orijentir stanja tržišta vozarina zadnjih je mjeseci sklon naglim padovima i rastovima što od brodara odbija ulagače nesklone riziku”, smatra Luetić. Trenutna gospodarska situacija u Hrvatskoj prema mnogima ne daje naznake skorašnjeg oporavka. Takvih naznaka nema ni na tržištu kapitala. Na pitanje gdje se trenutno nalazi to tržište, Brkić odgovara – nigdje.

Intervju

“Uveli smo princip ‘istovrijedni rad – jednaka plaća’ u praksi, a ne samo kao pusto obećanje”

Život bez naočala

Lasersko skidanje dioptrije, ugradnja intraokularnih leća i operacija mrene – nema više razloga za strah

Bez novih dionica
“Ništa se ne događa, nikoga skoro pa da i ne zanima što se uopće događa na našoj burzi. Nema nikakvih novih vijesti, novih dionica, a strancima smo dok god se situacija u ekonomskoj i političkoj sferi ne sredi totalno nezanimljivi. Ako se stvari nastave na ovaj način, budućnost same burze postati će upitna”, upozorava Brkić. Pesimističan stav dijeli i Rinkovec, pored toga što na burzi ima i dionica koje ‘vuku prema gore’. To su primjerice Atlantic grupa, Ericsson NT te Kraš. “Ne vjerujem da takvi izdvojeni slučajevi mogu pokrenuti burzu, koliko god dobrog donijeli vlasnicima njihovih dionica. Moram ponoviti da je već jesen 2008. bilo vrijeme kada je trebalo početi donositi reformske odluke. Na žalost, mi već pune dvije godine vjerujemo da će oporavak gospodarstava nama bitnih zemalja i ulazak u EU te pristup njihovim fondovima sve riješiti, a istovremeno vrlo slabo koristimo sredstva iz pretpristupnih fondova”, smatra on. Iako postoje i dionice koje bilježe snažan rast, poput Kraša sa 48,9 posto ili Čakovečkih mlinova sa gotovo 28, njihov je utjecaj zbog nelikvidnosti tržišta i malih volumena nedovoljan za bitniji pozitivan pomak CROBEX-a.

Stipe Luetić, SG-Splitska banka

Dugoročni ulagači s pozitivnim utjecajem
Na strmoglavi pad cijena dionica brodara i građevinaca utjecalo je i povlačenje potražnje spekulativnih ulagača. Stipe Luetić, analitičar SG-Splitske banke ističe drugu stranu priče. “Dionice koje su svojom izvedbom nadmašile CROBEX to u prvom redu imaju zahvaliti konstantno prisutnim ozbiljnijim ulagačima koji su zadovoljni poslovnim rezultatima kompanija te su stalno prisutni na kupnji. Domaće tržište kapitala mogu oživjeti jedino ozbiljni ulagači koji će se baviti investiranjem, a ne kratkoročnim špekulacijama”, zaključuje Luetić.