Sukladno očekivanjima većine, vjerojatno već odavno ukalkuliranima (barem kada je riječ o deviznom tržištu), britanska središnja banka donijela je jučer odluku o novom povećanju ključnih kamatnih stopa, sa 5,5 posto na 5,75 posto (najviše od travnja 2001. godine), konkretiziravši napokon brojne verbalne intervencije koje su prethodile redovitom sastanku, najavljujući nastavak uzlaznog ciklusa kamatnjaka. Ciklusu se pak još uvijek ne nazire kraj, jer guverner Mervyn King i dalje poput papagaja naglašava opasnost od inflacijskih pritisaka što ugrožavaju makroekonomsku stabilnost, dajući naslutiti sličan ishod barem na još jednom redovitom vijećanju do kraja godine. Štoviše, kretanje terminskih ugovora na baznu kamatnu stopu jučerašnjim raspletom otvara prostora za rast i do 6,25 posto, uvršćujući pozicije britanske valute iznad ključne psihološke razine od dva dolara. Upravo na krilima restriktivn(ij)e monetarne politike, funta je ovoga tjedna dogurala do najviše razine u posljednjih 26 godina (iznad 2,02 dolara), a posljednjih je dana u stopu prati i euro, koji također obilato koristi rigidne stavove monetarnih vlasti u Eurolandu.

I premda se većina članova savjeta Europske središnje banke, također opravdavši očekivanja analitičara, ovoga puta suzdržala od bilo kakvih promjena u monetarnoj politici (ostavivši refi kamatnu stopu na 4,25 posto), sva je prilika da već u rujnu neće biti tako blagonakloni. Toga su ulagači itekako svjesni, pa nimalo ne čudi negativna intonacija jučerašnje trgovine na europskim burzama, zakinutima za obilniji news-flow koji je u prvoj polovici tjedna kontinuirano održavao vodeće burzovne indekse na pozitivnom teritoriju. I kako to obično biva, zabrinutost investitora u pogledu negativnih implikacija restriktivne monetarne politike, na svojoj su koži najprije osjetile dionice financijskih institucija, makar pritom valja priznati kako je početni minus do kraja trgovine bitno ublažen, ili bolje rečeno, usklađen s podnošljivim klizanjem burzovnih indeksa na Starom kontinentu. To najbolje pokazuju Deutsche Bank, Societe Generale i BNP Paribas, s dnevnim padom cijene dionica od svega 0,5 posto, a zanimljivo je da niti banke na Otoku, koliko god im više kamatne stope povećavaju udio rizičnih plasmana u ukupnoj aktivi, nisu prošle ništa lošije. Većina njih se našla na negativnom teritoriju, bilježeći tek skroman dnevni minus, dok je Lloyds TSB, gurnut u prvi plan pozitivnim preporukama od strane analitičara Citigroupa, dojezdio sve do pozitivnog pomaka dionica od 1,9 posto. Na defenzivu dolara nije ostalo imuno niti tržište nafte, te je skok cijene WTI barela sirove nafte u New Yorku (nakon jednodnevne pauze) do novog ovogodišnjeg rekorda (skokom iznad 72 dolara po barelu) osigurao i pozitivnu izvedbu europskih naftaša. Koje je predvodio Total, ostvarivši rast cijene dionica od 0,4 posto (također zakucavši na vrata povijesnog rekorda postavljenog samo nekoliko dana ranije), evidentno odražavajući nervozu investitora, potaknutu najnovijom eskalacijom nasilja u Nigeriji, te napetim iščekivanjem redovitog izvješća američkog ministarstva energetike. Pozitivnim preporukama brokera okoristili su se pak Carrefour (+3,4 posto) i Voestalpine (+1,7 posto), a pozornost kupaca na EADS (+0,4 posto) skrenuo je Dubai International Capital, produžena ruka Dubai Holdinga, preuzimanjem 3,1 posto vlasničkog udjela, evidentno se kladeći na oporavak Airbusa, nakon niza skandala i kriza koji su se u velikoj mjeri odrazili na izvedbu dionica EADS-a.

Dolar oslobodio cijene metala

Kronična slabost dolara djelovala je pak inspirativno po tržišta roba, isprovociravši rast cijena metala, čija je cijena u pravilu obrnuto proporcionalna kretanju tečaja dolara. S pozitivnim trendom na tržištu metala, te gotovo nezabilježenim interesom ulagača prilikom inicijalne javne ponude dionica kineske kompanije Western Mining (interes kupaca je čak 20 puta nadmašio ponudu kojom je prikupljeno 816 milijuna dolara), ponovo je zablistao londonski rudarski kvintet. Prije svih Xstrata, koja se skokom od 1,7 posto domogla novog all-time-high rezultata (31,7 funti), a zatim i Anglo American (+1,5 posto), te Rio Tinto (+1,3 posto) i BHP Billiton (+1 posto).