Dioničari i analitičari nazočni na jučerašnjoj prezentaciji talijanskog diva Enel zaista su mogli uživati u idiličnoj slici kompanije, uokvirenoj solidnim poslovnim rezultatima iz prošle godine s jedne, te ambicioznim planovima za budućnost s druge strane. U protekloj je godini (prema preliminarnim podacima) ostvaren rast dobiti od 48% (na 3,9 milijardi eura), a i dioničarima je obećan dio kolača (putem povećanja dividende), dodatno podebljan najavama daljnjeg smanjenja troškova (spominjala se cifra od 200 milijuna eura godišnje). Što se pak tiče planova tržište ekspanzije, cilj je više nego jasan – stvaranje jedne od najmoćnijih europskih kompanija u segmentu proizvodnje i distribucije električne energije i prirodnog plina do 2010. godine, bilo organskim rastom, bilo novim akvizicijama, koje, čini se, zauzimaju istaknuto mjesto u strategiji Uprave. No kada je na red došlo «pitanje od 50 milijardi eurafl, odgovora jednostavno – nije bilo. Naime, upitan hoće li se Enel zaista odlučiti na (neprijateljsko) preuzimanje Sueza, kojeg francuska vlada nastoji utopiti u Gaz de France, uslijedio je sasvim neodređeni odgovor kojim se predsjednik Uprave Fulvio Conti vrlo brzo prešaltao na druge teme. «Ne mogu komentirati aktualnu situaciju, već samo mogu potvrditi kako su u tu svrhu osigurana dostatna sredstva koja će biti i upotrijebljena ukoliko Uprava zaista donese odgovarajuću odlukufl, bile su njegove riječi kojima se situacija samo dodatno komplicira. Jer ako je do sada i bilo ikakve sumnje, najnoviji je update potvrdio da u Enelu grozničavo razmišljaju (i obavljaju odgovarajuće pripreme) o Suezu. Štoviše, vjerojatno se razmatraju političke implikacije cijele priče, zbog čega bi sve moglo biti puno jasnije početkom idućega tjedna, nakon završetka EU summita, gdje će zasigurno najviše govora biti o «državnom kapitalizmufl u produkciji francuske (slučaj Suez) i španjolske (slučaj Endesa) vlade. No to očito nije bilo dovoljno za investitore, zbog čega je Enel završio u minusu od 0,5 posto, dok su Suez i Gaz de France izgubili na vrijednosti 0,7, odnosno, 1,5 posto.A veliki broj promatrača upravo je pomanjkanje svježih vijesti na temu spajanja & preuzimanja označio kao najvažniji razlog slabašne izvedbe europskih tržišta kapitala tijekom jučerašnje trgovine, upozoravajući kako macro-background, ali niti oskudan news-flow iz korporativnog sektora, očito ide na ruku dionicama. Od brojnih hi-profile akvizicija o kojima je u posljednje vrijeme bilo dosta govora, jučer se, osim Sueza, spominjao tek Schering (+2,6 posto), i to zbog tvrdnji (iz dobro obaviještenih izvora) prema kojima Bayer (+1,7 posto) ozbiljno razmatra mogućnost podnošenje bolje ponude. Merck (-1,6 posto) je ponudio 77 eura po dionici, što je Uprava Scheringa glatko odbila, a Bayer bi navodno pristao i na aktualnu cijenu (85 eura po dionici), kako bi spriječio spajanje i opasno približavanje dvoje konkurenta u slučaju zajedničkog nastupa.

Od ostalih vijesti valja istaknuti vijest kojom je britanski maloprodajni lanac William Morrison Supermarkets zavio cijeli sektor u crno, objavivši podatak o gubitku od 250 milijuna funti u prošloj godini, kao izravna posljedica negativnih trendova u prodaji i troškova akvizicije Safewaya. Riječ je o prvom gubitku u 106 godina dugoj povijesti kompanije čije su dionice jučer bile u minusu od 3,9 posto, nanijevši i zamjetne gubitke suparnicima. Jer Next je zabilježio pad cijene dionica od 2,4 posto, dok je Marks&Spencer bio u minusu od 1,5 posto, a Tesco i Sainsbury za 1 posto.

Simpatije ulagača na strani British Airwaysa

Raspoloženje ulagača u Londonu donekle su popravili rudari, ponajprije zahvaljujući novom rastu cijena na tržištu obojenih metala, a zatim i činjenicom da je Anglo American najavio udvostručenje programa otkupa vlastitih dionica (na dvije milijarde dolara), što je potonjemu donijelo rast dionica od 3,4 posto. British Airways (+1,7 posto) je pak pobrao simpatije optimista najnovijim prijedlogom s ciljem konsolidacije svog mirovinskog fonda, dok je Lufthansa oduševila rastom dobiti od 12 posto (na 453 milijuna eura) iz prošle godine, te najavom povećanja dividende (sa 0,3 na 0,5 eura po dionici), zasluživši rast dionica od 4,6 posto (na 14,4 eura).