Varšavska burza (WSE) je, prema gotovo svim relevantnim pokazateljima, najveće i najrazvijenije tržište kapitala u srednjoj i istočnoj Europi. S više od 750 tvrtki uvrštenih na glavnom tržištu i tržištu rasta malih i srednjih poduzeća, ukupnom tržišnom kapitalizacijom tvrtki uvrštenih na WSE koja prelazi 600 milijardi eura i prosječnim dnevnim prometom dionica iznad 600 milijuna eura, WSE posluje u razmjerima kojima se nijedna druga burza u srednjoj i istočnoj Europi ne može približiti.
Sama WSE Grupa ostvarila je 130 milijuna eura prihoda i 53 milijuna eura EBITDA-e u fiskalnoj godini 2025. Sve su to itekako dovoljni razlozi za ekskluzivni intervju s Tomaszom Bardziłowskim, glavnim izvršnim direktorom Varšavske burze koji je na dužnosti već više od dvije godine.
Od preuzimanja dužnosti u ožujku 2024. godine, koji su bili vaši prioriteti?
Moj ključni prioritet bio je jačanje uloge tržišta kapitala u financiranju poljskog gospodarstva. Unatoč rekordno visokom rastu BDP-a Poljske u posljednjem desetljeću, kapitalizacija burze ostala je nepromijenjena, na nešto više od 25 posto BDP-a, što jasno pokazuje neiskorišteni potencijal. Stoga smo se usredotočili na tri područja: oživljavanje aktivnosti inicijalnih javnih ponuda (IPO), proširenje baze investitora, i maloprodajnih i institucionalnih, te poboljšanje likvidnosti tržišta i raznolikosti proizvoda. Snažan naglasak stavljen je i na ETF-ove i edukaciju o tržištu, kao i na obnovu interesa međunarodnih investitora. Ti se napori već odražavaju u većim volumenima trgovanja, rekordnim razinama indeksa u 2025. i ove godine te rastućem broju aktivnih investitora. Varšavska burza je, prema gotovo svim relevantnim pokazateljima, najveće i najrazvijenije tržište kapitala u srednjoj i istočnoj Europi.
Kako ste uspjeli postići takav uspjeh?
Pozicija Varšavske burze rezultat je dosljednog rasta tijekom više od tri desetljeća. Taj razvoj potaknut je snažnim ekonomskim temeljima, robusnom bazom domaćih institucionalnih investitora – posebno mirovinskih fondova – i otvorenim pristupom stranim brokerima i pružateljima likvidnosti. Danas naš prosječni dnevni promet dionicama prelazi 500 milijuna eura. Prilagođeno veličini našeg tržišta, svrstani smo među najlikvidnije burze u EU. Glavno tržište ugošćuje više od 400 kotiranih tvrtki, od kojih više od 40 ostvaruje dnevni promet veći od milijun eura – razinu koja je obično potrebna za privlačenje međunarodnih institucionalnih investitora. Uključeni smo u glavne globalne indeksne referentne vrijednosti kao što su MSCI Emerging Markets i FTSE Developed Markets, što nas čini dostupnima investitorima i na tržištima u nastajanju i na razvijenim tržištima.
Taj uspjeh izgrađen je na kombinaciji čimbenika: snažnom i diverzificiranom poljskom gospodarstvu, dobro reguliranom tržištu usklađenom sa standardima EU, modernoj trgovačkoj infrastrukturi i širokoj ponudi proizvoda koja obuhvaća dionice, obveznice, robe, derivate i ETF-ove.
Segment ETF-ova na WSE doživljava snažan zamah. Što nam možete reći o tome?
Segment ETF-ova na Varšavskoj burzi nastavlja vrlo dinamično rasti i ostaje jedan od naših ključnih strateških prioriteta. Nakon snažnog ubrzanja u 2025. godini, ovaj zamah se očito prenio i u 2026. Samo u prvom tromjesečju ove godine, promet ETF-ova na Glavnom tržištu gotovo se udvostručio u odnosu na prethodnu godinu, a imovina uložena u ETF-ove uvrštene na WSE znatno se povećala. Također vidimo stalan rast broja uvrštenih proizvoda i aktivnosti investitora, kako domaćih tako i međunarodnih. Istodobno, ovo vidimo samo kao početak. Danas je na WSE uvršteno nešto više od 30 ETF-ova, ali naša je ambicija znatno veća. Cilj je dosegnuti oko 50 ETF-ova do kraja 2026., proširujući i osnovnu i tematsku izloženost. Naš je cilj izgraditi širok, likvidan ETF ekosustav koji postaje prirodna ulazna točka za dugoročnu štednju i za međunarodne ulagače koji traže učinkovitu izloženost poljskom tržištu.
Struktura ulagača na Glavnom tržištu WSE naglašava međunarodnu relevantnost burze. Možete li nam dati neke detalje?
Strani investitori i trgovci igraju ključnu ulogu, posebno u dionicama velikih tvrtki. Oni čine značajan udio ukupnog prometa, često premašujući 70 posto dnevnog trgovanja u segmentu WIG20. Preostali udio je uglavnom podijeljen između domaćih institucionalnih i malih investitora. Svjedočimo snažnom sudjelovanju globalnih institucionalnih investitora, uključujući velike upravitelje imovinom i hedge fondove iz zapadne Europe i Sjedinjenih Država. Štoviše, oko 30 posto našeg obujma trgovanja generiraju globalni algoritamski trgovci. Ta međunarodna prisutnost značajno poboljšava likvidnost, učinkovitost određivanja cijena i ukupnu vidljivost tržišta. Istodobno, domaći institucionalni i mali investitori ostaju važna stabilizirajuća snaga, doprinoseći uravnoteženoj i otpornoj strukturi tržišta. Povećanje udjela domaćih investitora – posebno malih investitora – jedan je od naših strateških prioriteta. Šira baza malih investitora podržava dugoročno formiranje kapitala, povećava dubinu tržišta u segmentima srednje i male tržišne kapitalizacije i jača lokalno vlasništvo nad poljskim tvrtkama.
Burza ima 21 domaćeg člana i 17 stranih iz sedam zemalja, neke čak i iz SAD-a. Kako komentirate takvu strukturu?
Činjenica da gotovo polovicu članova naše burze čine strane tvrtke jasno pokazuje međunarodnu atraktivnost Varšave. Članovi iz sedam zemalja, uključujući velike globalne investicijske banke iz Sjedinjenih Država, aktivno sudjeluju u trgovanju na WSE. Ta široka baza članova izravno se prevodi u veću likvidnost, uže spreadove i lakši pristup tržištu za globalne investitore. Kao što sam rekao, Varšavska burza trenutačno je jedno od najlikvidnijih tržišta u Europi mjereno brzinom trgovanja, što je u tom pogledu svrstava među najbolja europska mjesta. To potvrđuje da se Varšavska burza više ne smatra isključivo lokalnom ili regionalnom burzom, već zrelim i pouzdanim tržištem u potpunosti integriranim u globalni financijski sustav.
Koji su glavni izazovi za burzu?
Glavni izazov je bolje usklađivanje opsega tržišta kapitala s veličinom i potencijalom rasta poljskog gospodarstva. Iako je Poljska sada jedno od najvećih gospodarstava u EU, kapitalizacija burze ostaje znatno ispod europskog prosjeka, 27 posto u odnosu na 70 posto. Povećanje dugoročnog domaćeg sudjelovanja, kako kućanstava tako i institucionalnih investitora, stoga je ključni prioritet. Istodobno, poslujemo u okruženju oblikovanom geopolitičkom neizvjesnošću i volatilnošću globalnog tržišta, što utječe na prozore za inicijalne javne ponude i raspoloženje investitora. Drugi izazov je osiguranje kontinuiranog tehnološkog razvoja i otpornosti tržišta kako bi Varšavska burza ostala konkurentna i privlačna globalnim investitorima na sve integriranijem europskom tržištu.
Poljsko gospodarstvo iznimno brzo raste u posljednja dva i pol desetljeća. Je li i to povećalo interes ulagača za poljske dionice?
Da, vrlo jasno. Tijekom proteklih 25 godina Poljska se transformirala u veliko, raznoliko i otporno gospodarstvo, a to se sve više odražava na interes investitora. Posljednjih godina poljske dionice ostvarile su neke od najjačih prinosa među glavnim europskim tržištima, što je ponovno privuklo pozornost globalnih investitora. Vidimo rastući priljev od međunarodnih institucionalnih investitora koji Poljsku više ne tretiraju isključivo kao taktičku izloženost tržištima u nastajanju, već sve više kao priču o strukturnom rastu unutar Europe. Rastuća profitabilnost tvrtki, poboljšanje standarda upravljanja i posebno veća likvidnost pridonijeli su ovom trendu. Sada navodimo gotovo 50 tvrtki s prosječnim dnevnim prometom blizu milijun eura, što je obično prag koji zahtijevaju strani fondovi.
Postigli ste sve ove uspjehe iako su Poljaci, kao i Hrvati, i dalje uglavnom usmjereni na bankovne depozite. Koliko je malih ulagača na Varšavskoj burzi?
Istina je da bankovni depoziti i dalje dominiraju štednjom kućanstava, ali smjer promjena je očito pozitivan. Broj malih ulagača aktivnih na poljskom tržištu kapitala posljednjih se godina stalno povećavao, a danas postoji više od dva i pol milijuna brokerskih računa. Važno je napomenuti da velik dio tog rasta dolazi od mlađih ulagača koji su otvoreniji tržišnim oblicima štednje. Istodobno, vjerujemo da bi mobilizacija čak i malog dijela štednje kućanstava koja se trenutačno drži u depozitima mogla postati jedna od najjačih poluga rasta tržišta kapitala. Zato pozdravljamo inicijative koje uvode porezne poticaje za ulaganje u vlasnički kapital, poput planiranih osobnih investicijskih računa (OKI), inspiriranih švedskim ISK-om. U kombinaciji s jednostavnijim proizvodima poput ETF-ova i kontinuiranog obrazovanja, ta rješenja mogu postupno preusmjeriti štednju s depozita prema produktivnim, dugoročnim ulaganjima u gospodarstvo.
Kako biste ocijenili prvi kvartal ove godine na Varšavskoj burzi?
Prvi kvartal pokazao je mješavinu snažne trgovačke aktivnosti i opreznijeg ponašanja na primarnom tržištu. Promet je ostao povišen, podržan visokim sudjelovanjem međunarodnih ulagača i kontinuiranim interesom za dionice velikih tvrtki. To potvrđuje da Varšavska burza ostaje likvidna i relevantna čak i u nestabilnijem globalnom okruženju. U prvom tromjesečju, aktivnost primarnih IPO-a bila je relativno skromna, što odražava šire europske uvjete. Istovremeno, vidjeli smo uvrštavanja i debija, uključujući prelaske s našeg tržišta rasta malih i srednjih poduzeća, NewConnecta, na primarno tržište, a tržište je nastavilo apsorbirati sekundarne transakcije, pokazujući da su kapacitet i likvidnost investitora ostali snažni.
Što se tiče novih izdanja dionica u protekloj godini, što možete istaknuti?
Vidjeli smo jasan oporavak aktivnosti na primarnim i sekundarnim tržištima dionica. Ključni događaj bio je uvrštavanje Żabka Grupe, jednog od najvećih IPO-a u povijesti Varšavske burze, koji je privukao snažnu međunarodnu potražnju. To je upotpunjeno drugim značajnim transakcijama, uključujući IPO Diagnostyke i Arlena, kao i uspješno uvrštavanje Rex Conceptsa 2026. godine. Jednako važna bila je visoka razina sekundarnih ponuda i ubrzane knjige transakcija, u koje su uključene tvrtke poput Pepco Grupe i DataWalka. Posebno smo zadovoljni što Varšavska burza sve više pomaže u financiranju inovativnih tvrtki i strateških sektora, uključujući obranu i napredne tehnologije, što pokazuju kotacije i tržišne aktivnosti koje uključuju tvrtke poput Creotech Quantum, Scanway i Niewiadów Polish Military Group. To potvrđuje rastuću ulogu tržišta kapitala u podršci dugoročnom gospodarskom razvoju i ulaganjima vezanim uz sigurnost.
Zašto je sada pravo vrijeme za međunarodne investitore?
Vrijeme je povoljno jer se nekoliko pozitivnih čimbenika poklopilo. Poljska kombinira čvrste makroekonomske temelje s poboljšanom dinamikom tržišta kapitala. Procjene ostaju atraktivne u usporedbi s mnogim razvijenim tržištima, dok su se likvidnost i dubina tržišta značajno povećale u posljednje dvije godine. Istodobno, Varšava se sve više smatra vratima prema srednjoj Europi u trenutku kada investitori ponovno procjenjuju regionalne lance opskrbe, obrambene izdatke i dugoročni rast unutar EU. Ta kombinacija procjene, likvidnosti i strateške relevantnosti čini trenutačno okruženje posebno privlačnim za međunarodne investitore.
Rekli ste prije nekoliko mjeseci da je vrijeme zrelo za velika pitanja vezana uz infrastrukturne projekte obrambenog sektora. Računate li na velike inicijalne javne ponude tvrtki iz tog sektora?
Obrambeni sektor je očito dobio stratešku važnost, ne samo u Poljskoj već i diljem Europe. Povećana javna i privatna ulaganja u obrambenu infrastrukturu stvaraju prirodne uvjete za financiranje na tržištu kapitala, uključujući ponude vlasničkog kapitala. Već vidimo rastući interes investitora za tvrtke koje posluju u obrambenim sektorima, tehnologijama dvojne namjene i srodnim industrijskim segmentima.
Dobri primjeri uključuju tvrtke poput Niewiadów Poljske vojne grupe i Arlen, koje su uspješno koristile Varšavsku burzu za podršku razvojnim i investicijskim planovima. Ti slučajevi pokazuju da tržište kapitala može igrati značajnu ulogu u financiranju strateški važnih sektora, a istovremeno investitorima nuditi transparentan pristup dugoročnim temama rasta povezanim sa sigurnošću i inovacijama. Uz to, odluke o inicijalnoj javnoj ponudi dionica u konačnici ovise o spremnosti tvrtke i tržišnim uvjetima. Naša je uloga osigurati da je Varšavska burza u potpunosti spremna za ugostiti velike, složene transakcije ako i kada izdavatelji odluče ući na javno tržište. Potencijal postoji i sektor će ostati čvrsto na radaru investitora.
Kako biste ocijenili suradnju sa Zagrebačkom burzom i Ivanom Gažić kao dugogodišnjom izvršnom direktoricom ZSE-a? Intercapital je nedavno pokrenuo “poljski” ETF i postoji znatan interes investitora. Kako to komentirate?
Naša suradnja sa Zagrebačkom burzom nije samo dugogodišnja, već i iznimno snažna i produktivna. Ivana Gažić, kao dugogodišnja glavna izvršna direktorica Zagrebačke burze, odigrala je uistinu ključnu ulogu u poticanju regionalnog dijaloga i produbljivanju suradnje među burzama u našem dijelu Europe. To partnerstvo izgrađeno je na čvrstim temeljima međusobnog povjerenja, zajedničkih ambicija i jasnog razumijevanja izazova i prilika s kojima se suočavaju naša tržišta kapitala. Zajedno smo uspjeli prevesti ovu usklađenost u konkretne inicijative koje jačaju regionalni ekosustav. Važno je da se naša suradnja proteže na europsku razinu.
Kao kolege članice uprave Federacije europskih burzi, Ivana i ja blisko surađujemo kako bismo osigurali da se perspektive i prioriteti burzi iz srednje i istočne Europe jasno čuju i učinkovito predstavljaju. Uspješno pokretanje “poljskog” ETF-a od strane Intercapitala vrlo je dobar primjer kako se regionalna suradnja prevodi u konkretne investicijske proizvode. Tu financijsku integraciju nadopunjuju snažne veze s realnim gospodarstvom, budući da se poljske tvrtke već aktivno šire u Hrvatskoj, s poznatim tvrtkama poput CCC-a i LPP-a (s brendovima Reserved, Sinsay i Cropp) prisutnima na lokalnom tržištu. Snažan interes ulagača potvrđuje da je međunarodna izloženost poljskim dionicama tražena i da regionalne financijske institucije mogu igrati značajnu ulogu u distribuciji te izloženosti izvan Poljske.
Kako komentirate suradnju osam regionalnih burzi, koju snažno podržava i EBRD? Vidite li potencijal za bližu suradnju u budućnosti u smislu stvaranja zajedničkih indeksa i drugih poteza koji bi privukli dodatne strane investitore u srednju i istočnu Europu?
Ta je inicijativa važan korak prema jačanju vidljivosti tržišta kapitala srednje i istočne Europe. Suradnja koju podržava EBRD pomaže u izgradnji opsega, dijeljenju najboljih praksi i poboljšanju pristupa za međunarodne investitore koji često gledaju na regiju kao cjelinu, a ne na pojedinačna tržišta. Želio bih zahvaliti Zagrebačkoj burzi na vođenju mnogih zajedničkih inicijativa koje poduzimamo kao dio našeg projekta regionalne suradnje. Postoji jasan potencijal za daljnju integraciju, uključujući zajedničke indekse i proizvode te koordiniranu promociju.
Takve inicijative mogle bi učiniti regiju investicijski privlačnijom kao grupu, bez smanjenja identiteta ili konkurentnosti pojedinačnih burzi. Važno je da ova suradnja već nadilazi tržišne inicijative. Regionalne burze također su se složile oko regulatornih konzultacija EU o pitanjima ključnim za tržišta kapitala, pokazujući rastuću koordinaciju na razini politika. Prije nekoliko mjeseci objavili smo zajednički stav osam regionalnih burzi o ključnim stupovima Unije štednje i ulaganja. Naše izvješće iznosi konkretne prijedloge burzi srednje i istočne Europe te jugoistočne Europe s ciljem učinkovitijeg ubrzanja Unije štednje i ulaganja, u potpunosti odražavajući regionalne i lokalne perspektive.
Što nam možete reći o projektu GPW IPO akademije pokrenutom ove godine?
GPW IPO akademija stvorena je kako bi se riješio jedan od strukturnih izazova poljskog tržišta: potreba za boljom pripremom tvrtki za život kao javnih izdavatelja. Program nudi praktične smjernice koje obuhvaćaju upravljanje, izvještavanje, odnose s investitorima i sam proces IPO-a. Prvo izdanje GPW IPO akademije privuklo je oko 20 tvrtki, što odražava jasnu potražnju za strukturiranom pripremom za javno tržište. Ohrabreni ovim odazivom, već smo pokrenuli drugo izdanje programa, sa slično snažnom razinom interesa. Važno je istaknuti da ne vidim IPO Akademiju kao isključivo obrazovnu inicijativu. Naša je ambicija vrlo praktična: prevesti ovaj angažman u stvarne transakcije. Očekujemo da će prva tvrtka koja završi IPO Akademiju debitirati na tržištu već ove godine, što bi bila opipljiva potvrda učinkovitosti programa.
Koliko je inovacija važna za budući razvoj burze?
Ove godine proslavili smo 35. obljetnicu. Održana je pod temom “Od transformacije do inovacije”. Prije 35 godina Varšavska burza simbolizirala je uspješnu ekonomsku transformaciju; sada želimo da postane simbol inovacije i financiranja inovativnih tvrtki. Doista, inovacija je temeljna za dugoročnu konkurentnost Varšavske burze. Odnosi se ne samo na osnovnu tehnologiju – uključujući naš novi vlasnički sustav trgovanja WATS – već i na razvoj proizvoda, uključujući ETF-ove, strukturirane proizvode i tematske instrumente koji odgovaraju na promjenjive potrebe investitora.
Ključni element ove agende je umjetna inteligencija. Radimo na strategiji umjetne inteligencije usmjerenoj na poboljšanje operativne učinkovitosti, nadzora tržišta i načina na koji se tržišni podaci obrađuju i koriste. Zajedno s uvođenjem našeg trgovačkog sustava, WATS-a, umjetna inteligencija (AI) činit će tehnološku okosnicu sljedeće faze razvoja GPW-a. U sve integriranijem i tehnološki vođenom financijskom svijetu, kontinuirane inovacije ključne su za održavanje relevantnosti i dugoročnog rasta. U konačnici, snažna i moderna tržišta kapitala igraju ključnu ulogu u financiranju inovacija i podržavanju dugoročnog rasta gospodarstava.
