Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 0,5 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Singapuru, Australiji, Hong Kongu i Šangaju pale između 0,5 i 3 posto.
Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale na najniže razine u devet i pol mjeseci jer, osim mogućeg smanjenja poticajnih monetarnih mjera u SAD-u, ulagače zabrinjava i rast kamata u Kini zbog špekulativnih investicija tamošnjih banaka.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 0,5 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Singapuru, Australiji, Hong Kongu i Šangaju pale između 0,5 i 3 posto.
Na azijskim su burzama cijene dionica jutros pale na najniže razine u devet i pol mjeseci jer, osim mogućeg smanjenja poticajnih monetarnih mjera u SAD-u, ulagače zabrinjava i rast kamata u Kini zbog špekulativnih investicija tamošnjih banaka.
Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u minusu oko 0,5 posto, dok su cijene dionica u Južnoj Koreji, Singapuru, Australiji, Hong Kongu i Šangaju pale između 0,5 i 3 posto.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je u 7,30 sati u minusu 1,2 posto, zaronivši na novu najnižu razinu od rujna prošle godine.
Prošloga je tjedna taj indeks potonuo 4,5 posto, što je njegov najveći tjedni pad od svibnja prošle godine, jer je ulagače obeshrabrila najava američke središnje banke da će kasnije ove godine smanjiti poticajne monetarne programe, koji su dugo podržavali rast cijena dionica.
Dodatno je azijske ulagače uznemirio snažan skok kamata na kineskom međubankarskom tržištu novca, što ukazuje na nedostatak sredstava. Prošloga je tjedna kamata u međubankarskom kreditiranju skočila iznad 13 posto, a jutros se kreće oko i dalje visokih 9 posto.
Kineska središnja banka poručila je da ne kani ubrizgati dodatna sredstva na financijska tržišta jer želi natjerati banke da novac plasiraju u realno gospodarstvo, a ne u špekulativne investicije.
Analitičari kažu da suzdržanost središnje banke pri plasiranju svježeg novca predstavlja strategiju kojom kani natjerati banke da prestanu plasirati novac u vrlo rizični neformalni bankarski sektor, poznat kao 'bankarstvo u sjeni'.
„Kineske monetarne vlasti to rade namjerno kako bi ulagačima bilo jasno da su nužne strukturne reforme, koje sa sobom nose i bolne posljedice“, kaže Xiao Minjie, nezavisni ekonomist.
No, to bi, plaše se ulagači, moglo izazvati daljnje usporavanje rasta kineskog gospodarstva.
Zbog toga na valutnim tržištima jača dolar, koji slovi za sigurno utočište kapitala u nesigurna vremena.
Jutros je tečaj američke valute dosegnuo 98,40 jena, dok je u petak trgovanje završio na 97,80 jena.
Dolar je ojačao i prema europskoj valuti, pa je cijena eura skliznula s 1,3120 dolara, koliko je iznosila u petak, na 1,3105 dolara, a u jednom je trenutku zaronila i na samo 1,3085 dolara.
U odnosu, pak, na japansku valutu, euro je ojačao, pa mu je tečaj porastao sa 128,40 jena, koliko je iznosio u petak, na 129 jena.
Nakon što je u petak pala za 1,7 dolara, jutros je terminska cijena nafte na burzi u New Yorku oslabila daljnjih 15-ak centi, na 93,55 dolara po barelu.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu