Na azijskim se burzama u petak trguje oprezno, nakon gotovo nepromijenjenog zatvaranja Wall Streeta, dok rast prinosa na državne obveznice i očekivanja daljnjeg povećanja kamata u SAD-u drže ulagače na oprezu. MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica bez Japana kreće se gotovo bez promjene.

svjetska tržišta

Wall Street se izvukao iz većeg minusa: Vijest o Iranu preokrenula trgovanje

Japanski Nikkei porastao je oko jedan posto, dok su australske dionice pale oko 0,6 posto, a hongkonški Hang Seng oko jedan posto. Burze u kontinentalnoj Kini, Tajvanu i Južnoj Koreji zatvorene su zbog praznika.

Na tržištima posljednjih dana vlada oprez. Na Wall Streetu su u četvrtak glavni indeksi završili gotovo nepromijenjeni: Dow Jones oslabio je 0,31 posto, S&P 500 0,02 posto, dok je Nasdaq porastao tek 0,01 posto.

Prinosi na američke obveznice na višegodišnjim vrhuncima

Pritisak na tržišta dolazi ponajprije s obvezničkog tržišta. Prinos na američke 10-godišnje državne obveznice prethodno je dosegnuo 5,2251 posto, najvišu razinu u 19 godina, nakon snažne rasprodaje obveznica tijekom posljednjih dana.

Rast prinosa povećava troškove zaduživanja širom svijeta i smanjuje relativnu privlačnost dionica. Američke 30-godišnje obveznice također su dosegnule najviše prinose od 2004. godine, dok su rasli i prinosi u Japanu i Australiji.

Glavni razlog za promjenu očekivanja ponovno je inflacija. Povratak cijene nafte iznad 100 dolara po barelu ojačao je strahovanja da bi inflacijski pritisci mogli potrajati, pa tržište sada procjenjuje da postoji oko 71 posto izgleda za novo povećanje kamata Feda već u listopadu, u odnosu na oko 53 posto početkom tjedna.

Predsjednik podružnice Feda u New Yorku John Williams kazao je u četvrtak da je razumno očekivati da bi američka središnja banka do kraja godine mogla još jednom povećati kamatne stope kako bi obuzdala inflacijske rizike.

Fed je prošlog tjedna podigao kamatne stope prvi put nakon više od tri godine, a jačanje inflacijskih pritisaka mijenja očekivanja i za druge središnje banke. Norveška središnja banka u četvrtak je povećala kamatnu stopu, dok je švedska Riksbank signalizirala da bi do kraja godine također mogla zaoštriti monetarnu politiku.

Poduzetništvo

Zašto knjigovođa ne može pripremiti kreditni zahtjev umjesto vas? – Knjigovođa nije vaš CFO!

Od unutarnjeg i vanjskog uređenja do montažnih kuća i pametnih rješenja

Ambienta 2026: Mjesto na kojem počinje svaki dobar prostor

Cijene nafte izgubile dio jučerašnjeg dobitka

Cijene nafte jutros su se povukle nakon snažnog rasta dan ranije. Brent je pao oko 0,8 posto, na približno 105,75 dolara po barelu, nakon što je u četvrtak skočio oko tri posto zbog novih strahovanja od poremećaja opskrbe.

Tržište sada prati moguće popuštanje napetosti između SAD-a i Irana. Dvije strane, prema izvješćima, razmatraju fazni put prema ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, što bi moglo ublažiti pritisak na globalnu opskrbu energentima.

Neizvjesnost ipak ostaje velika nakon napada jemenskih Hutija na Saudijsku Arabiju, koji su u četvrtak ponovno potaknuli strah od dodatnih poremećaja opskrbe i pogurali cijene nafte prema gore. Brent je tijekom tjedna ostao iznad 100 dolara po barelu, što nastavlja hraniti inflacijska očekivanja.

Dolar na putu prema drugom tjednom dobitku

Na valutnim tržištima dolar ostaje snažan zahvaljujući višim američkim prinosima i očekivanjima novih povećanja kamata. Dolarov indeks kreće se oko 101,25 bodova, blizu najviše razine od kraja srpnja.

Američka valuta od početka tjedna ojačala je oko jedan posto i na putu je prema drugom uzastopnom tjednom dobitku, dok ulagači povećavaju očekivanja daljnjeg zaoštravanja politike Feda.

Dolar se prema japanskoj valuti kreće oko 158,4 jena, dok je euro pod pritiskom snažnije američke valute. Rast dolara dodatno odražava razliku u očekivanjima kretanja kamatnih stopa između SAD-a i drugih velikih gospodarstava.