Kakve veze imaju Istra i rezanje pršuta s Guinnessovom knjigom rekorda? Znaju u Tinjanu koji je protekloga vikenda bio svjetsko središte pršuta. Jer, upravo u tom istarskom gradiću oboren je svjetski rekord u rezanju pršuta.
Na zvuk sirene, marljivi rezači, njih čak tri stotine, istodobno su krenuli u akciju. U samo dvije minute trebalo je pokazati vještinu, preciznost i iskustvo te narezati najmanje pet feta pršuta debljine od 0,5 do 1,5 milimetara. Svaki je sudionik morao zadovoljiti stroga pravila, dok je Joanne Brent, sutkinja Guinness World Recordsa, provjeravala rezultate.
Strast i zajedništvo
Zbog Guinnessovih pravila publika nije mogla ući u šator u kojem se odvijao pokušaj postavljanja novog svjetskog rekorda, ali se sve moglo pratiti na velikom ekranu postavljenom ispred sajamskog šatora. Nakon završene provjere stigla je vijest koju su svi priželjkivali – Tinjan je uspio i srušio rekord!
Sutkinja Brent izjavila je kako je impresionirana uzbuđenošću i strašću rezača pršuta, koji su dan prije odradili i generalnu probu. To je se posebno dojmilo, svi su organizirani i disciplinirani. “Koliko god je ovo postavljanje novog svjetskog rekorda u istodobnom rezanju pršuta, toliko ima i dodatnu težinu zbog zajedništva cijele zajednice koja se okupila oko ovog projekta”, kazala je sutkinja koja deset godina radi u Guinnessu.
Zbog 18. izdanja Internacionalnog sajma pršuta (ISAP) svoje golemo zadovoljstvo nije skrivao ni načelnik Tinjana Goran Hrvatin, koji se posljednjih dana sa svojim suradnicima brižno skrbio o svakom detalju. Hrvatin je zahvalio svim sponzorima, svim pršutarima i svim ljudima koji su došli u Tinjan da bi ispisali njegovu novu povijest. Sve se to dogodilo za 18. rođendan ove važne manifestacije središnje Istre koja okuplja više od stotinu izlagača, među kojima i 35 pršutara iz Hrvatske, Italije, Slovenije i Španjolske. Važan rođendan sajam je obilježio na poseban način – svi rezači koji su sudjelovali u obaranju rekorda zarezali su i počasnu prvu fetu na samom činu svečanog otvorenja.
Ministar poljoprivrede, šumarstva i ribarstva David Vlajčić, posebno se osvrnuo na važnost zaštite hrvatskih autohtonih proizvoda, istaknuvši kako su upravo tradicija, kvaliteta i prepoznatljivost najveće prednosti domaće poljoprivredne i prehrambene proizvodnje. “Hrvatska se ponosi svojim četirima pršutima zaštićenima oznakama izvornosti i zemljopisnog podrijetla. No, jučer smo, uz dosadašnja 52 zaštićena proizvoda, dobili još dva – čepinski kupus i banijski kestenov med. Idemo i prema zaštiti slavonske šunke”, poručio je Vlajčić.
Bel Cro Trade na vrhu
Govoreći o proizvodnji pršuta, iznio je i podatke o godišnjim količinama te državnim potporama namijenjenima certificiranim proizvodima. “U Hrvatskoj se godišnje proizvede oko 500 tisuća komada pršuta, od čega je oko 80 tisuća certificiranih. Za certificirane pršute osiguravamo i potporu od 70 eura po komadu”, istaknuo je ministar. Posebno je naglasio kako Hrvatska svoju konkurentnost na međunarodnom tržištu treba graditi upravo na proizvodima visoke kvalitete i zaštićenog podrijetla.
“To je ono najbolje što možemo ponuditi svijetu. Možda se ne možemo nositi s velikim industrijama zemalja Mercosura, Kanade ili Indije, ali te se zemlje ne mogu nositi s našim najboljim proizvodima zaštićene kvalitete”, rekao je Vlajčić.
Za kraj, naglasio je da je za daljnji razvoj domaće proizvodnje potrebno nastaviti ulagati u otpornost poljoprivrednih gospodarstava, snažnije brendiranje proizvoda i povezivanje proizvođača. “Važno je nastaviti ulagati u otpornost gospodarstava na prirodne nepogode, brendiranje naših proizvoda i udruživanje proizvođača radi boljeg plasmana na tržištu. Mi ćemo uvijek biti tu da vas podržimo”, poručio je.
U Istri se godišnje proizvede oko 20 tisuća takozvanih običnih pršuta i oko 2000 onih zaštićenih europskom oznakom izvornosti koji se jedini službeno mogu nazivati istarskim pršutima. Zbog zaštite, pršutari ne mogu ni otkupiti bilo koje svinje, samo one točno određene pasmine, iz vlastitog legla, hranjene točno propisanom lokalno uzgojenom hranom, teške najmanje 200 kilograma – i naravno, čiji je uzgoj i preradu pratilo kontrolno tijelo. Posljednjih godina to je i najveći izazov zbog manjka kvalitetne sirovine.
Nije svaki pršut istarski. To je samo onaj koji ima utisnuti žig kao jamstvo da je proizveden po strogo definiranim pravilima i ima europsku oznaku izvornosti. Samo pršut s takvim žigom može se nazivati istarski pršut. Istarski pršut je trajni suhomesnati proizvod od svinjskog mesa bez nogice, kože i potkožnog masnog tkiva sa zdjeličnim kostima, suho salamuren morskom soli i začinima (papar, češnjak, lovor i ružmarin), sušen na zraku i bez dimljenja podvrgnut procesima sušenja i zrenja koji traju najmanje godinu dana. Odlikuje se posebnom aromom, blagim, umjereno slanim okusom, te mirisom na osušeno zrelo svinjsko meso i začinsko bilje. Područje proizvodnje “Istarskog pršuta”/”Istrskog pršuta” obuhvaća dio područja istarskog poluotoka (slovenski dio Istre i Istarsku županiju), u koji nisu uključeni otoci.
Vratimo se na tinjansku feštu. U sklopu svečanog otvaranja sajma dodijeljena su priznanja najuspješnijim pršutarima po kategorijama. Za ovogodišnji ISAP na ocjenjivanju se našlo 40-ak pršuta, među kojima je apsolutni pobjednik, odnosno šampion sajma s najviše osvojenih bodova Bel Cro Trade, koji je ujedno i šampion u kategoriji drniškog pršuta. Riječ je o proizvođaču koji njeguje tradicionalan način proizvodnje dalmatinskog pršuta, a godišnje proizvede oko 20 tisuća komada. Smještena je na području Miljevaca, u blizini Drniša, gdje posebni klimatski uvjeti, odnosno spoj kontinentalne i mediteranske klime, stvaraju povoljne uvjete za proizvodnju i dozrijevanje ove dalmatinske delicije. Drniški pršut prepoznatljiv je po izraženoj aromi i karakterističnoj dimljenoj noti. U tradicionalnoj proizvodnji meso se najprije soli morskom solju, potom dimi uz korištenje tvrdog drva s niskim udjelom smole, a proces dozrijevanja može trajati i do 18 mjeseci.
“Drniški, dalmatinski, istarski i krčki pršut imaju svoje posebnosti, ali nas povezuje ista želja da kvalitetni domaći proizvodi imaju svoje mjesto na hrvatskom i europskom tržištu. Upravo ovakvi susreti pokazuju koliko možemo dobiti kada surađujemo i kada jedni druge gledamo kao partnere, a ne kao konkurenciju”, rekao je Drago Pletikosa, vlasnik Bel Cro Tradea i predsjednik Udruge proizvođača drniškog pršuta.
Šampionske naslove osvojili su također, u kategoriji istarskog pršuta Pisinium, u kategoriji dalmatinskog pršuta Voštane, u kategoriji drniški pršut Bel Cro Trade, u kategoriji nedimljeni pršut Pršutana Tomaso, u kategoriji dimljeni pršut Roca, u kategoriji ostali pršuti Kras GIZ Kraški pršut.
Zlatne medalje zaslužili su, u kategoriji istarskog pršuta Pršutana Dujmović, u kategoriji dalmatinskog pršuta Mesnice i klaonice Lukin, Drniška tradicija i Smjeli, u kategoriji drniškog pršuta Drniška tradicija, a u kategoriji krčkog pršuta Mesnice-Market-Prerade mesa Žužić. U kategoriji nedimljenih pršuta zlatne medalje dobili su Pršutana Jelenić, Pršutana Dujmović, OPG Pršuti Milohanić, Istra Vitis, Pršutana Selo Mekiši, OPG Franjul, Pršutana i stancija Buršić, Pršutana Daniele, OPG Erman, OPG Turčinović. U kategoriji dimljenih pršuta zlatne medalje dobili su Pršutana Delicije Aria, Pršutana Reljanović, Nira, Drniška tradicija, Pršutana Perajica, Porcus, M.T.O. Mrki te u kategoriji ostali pršuti, MIJ, Distribuciones del Jamon Cereso s.l., Mesnine Peloz, Kras i Pršutana Gospoja. Ukupno je dodijeljeno šest šampionskih medalja i 28 zlatnih. Voditelji panela su Blanka Sinčić Pulić i Ivica Kos.
Brendiranje Tinjana
Tinjan se kroz ISAP, koji svake godine posjeti više od 20 tisuća posjetitelja, pozicionirao na gastro karti kao trodnevno gourmet središte, mjesto na kojem se mogu kušati najbolji europski pršuti, prepoznatljivo i po sadržajnim popratnim programima.
Tijekom sajma održane su i prezentacije europskih pršuta i vođene degustacije, a subota je donijela i Pršutomaniju – “Pršut bez maske 2.0”, posvećenu kvaliteti i brendiranju. Punoljetnost Internacionalnog sajma pršuta još jednom potvrđuje značaj Tinjana kao općine istarskog pršuta i mjesta koje uspješno povezuje očuvanje lokalne tradicije s međunarodnom promocijom gastronomije.
Svi koji su sredinom listopada boravili u Tinjanu naučili su staru lekciju: istarski pršut nije samo lokalna delicija – on je simbol identiteta, ponosa i uspjeha koji je iz Tinjana odjeknuo svijetom.
