EN DE

Dolar se ne može pomaknuti s dna

Autor: Zvonimir Savić
07. travanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Analitičari procjenjuju da bi američka valuta mogla u roku od mjesec dana pasti do razine 1,25 – 1,27 za euro

Na svjetskim deviznim tržištima ovaj tjedan započeo je obeshrabrujuće za dolar. Naime, u ponedjeljak je dolar zamjetno oscilirao prema euru, ali je ipak u jednom trenutku ojačao prema 1,2050 dolara za euro. Međutim, uslijedilo je zamjetno slabljenje najznačajnije svjetske valute na iznad 1,2130 dolara za euro. Nakon kraće stabilizacije tečaja dolar je u utorak nastavio sa svojim padom prema 1,2150 unatoč nedostatku nekoga dominantnog katalizatora takva kretanja. Međutim, ipak se mogu pronaći barem dva razloga za deprecijaciju dolara.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Manje dolara na Bliskom Istoku
Jedan je bojazan tržišta da bi se neke azijske i bliskoistočne središnje banke mogle odlučiti na diverzifikaciju svojih deviznih pričuva, odnosno na smanjenje udjela dolara u njima. Neki kineski visoki dužnosnici spomenuli su takvu opciju, a nedugo nakon toga pojavile su se i vijesti iz Kuvajta, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata da bi njihove središnje banke mogle kupovati više eura. Međutim, valutni stratezi iz Citigroupa smatraju da takva odluka ne bi smjela imati većih posljedica jer od te tri zaljevske zemlje najveće rezerve ima UAE, i to samo 23,4 mlrd. dolara. Stratezi UBS banke također smatraju da nema ničega alarmantnog u tim špekulacijama. Drugi razlog osjetnom slabljenju dolara prema euru leži u sve većim očekivanjima da će se razlika između kamatnih stopa eurozone i SAD-a ove godine smanjiti. Poticaj takvim očekivanjima dale su i objave nekih gospodarskih pokazatelja u eurozoni: stopa nezaposlenosti u eurozoni neočekivano je snižena na 8,2 posto, a proizvođačke cijene zabilježile su porast. Stoga nije isključeno da će Europska središnja banka (ECB) uskoro povećati svoju referentnu kamatnu stopu, a moguć je njezin daljnji rast do kraja godine. Na jučerašnjem sastanku ECB-a kamatna stopa je ipak zadržana na 2,5 posto, ali anketa koju je među ekonomistima proveo Bloomberg ukazuje da bi se već u svibnju kamatna stopa ECB-a mogla povećati na 2,75 posto. Kamatna stopa Američke središnje banke (FED) povećana je prošli mjesec na 4,75 posto, ali su sredinom ovoga tjedna visoki dužnosnici FED-a sugerirali da je ciklus rasta prekonoćne kamatne stope FED-a pri kraju. Dolar je nakon takvih izjava dodatno oslabio te je u jednom trenutku trgovanja dosegnuo razinu od 1,23 dolara za euro, i to prvi put od kraja siječnja. Da bi se ove godine dolar mogao nalaziti pod deprecijacijskim pritiscima, ukazuju i neke prognoze. Primjerice, valutni stratezi ABN Amro banke očekuju da bi se u roku od mjesec dana dolarom moglo trgovati na razinama oko 1,25 dolara za euro, a stratezi Forex Capital Marketsa smatraju da bi krajem ove godine tečaj mogao dosegnuti 1,27 dolara za euro. Važno je naglasiti da je pod utjecajem očekivanja rasta kamatne stope ECB-a euro ojačao i prema japanskom jenu, što je rekordno visoka vrijednost eura prema japanskoj valuti. Zadnji dan prošlog mjeseca na domaćem deviznom tržištu protekao je vrlo mirno, tečaj se zadržavao oko 7,34 kune, a ponuda i potražnja za eurom bile su ujednačene. Početkom ovoga tjedna pojavili su se blagi deprecijacijski pritisci na euro zbog čega je tečaj neznatno snižen. Po srednjem tečaju HNB-a kuna također ne bilježi veće promjene prema euru, a važno je naglasiti da se zajednička europska valuta u posljednja dva tjedna zadržava ispod 7,34 kune.

Na svjetskim deviznim tržištima ovaj tjedan započeo je obeshrabrujuće za dolar. Naime, u ponedjeljak je dolar zamjetno oscilirao prema euru, ali je ipak u jednom trenutku ojačao prema 1,2050 dolara za euro. Međutim, uslijedilo je zamjetno slabljenje najznačajnije svjetske valute na iznad 1,2130 dolara za euro. Nakon kraće stabilizacije tečaja dolar je u utorak nastavio sa svojim padom prema 1,2150 unatoč nedostatku nekoga dominantnog katalizatora takva kretanja. Međutim, ipak se mogu pronaći barem dva razloga za deprecijaciju dolara.

Manje dolara na Bliskom Istoku
Jedan je bojazan tržišta da bi se neke azijske i bliskoistočne središnje banke mogle odlučiti na diverzifikaciju svojih deviznih pričuva, odnosno na smanjenje udjela dolara u njima. Neki kineski visoki dužnosnici spomenuli su takvu opciju, a nedugo nakon toga pojavile su se i vijesti iz Kuvajta, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata da bi njihove središnje banke mogle kupovati više eura. Međutim, valutni stratezi iz Citigroupa smatraju da takva odluka ne bi smjela imati većih posljedica jer od te tri zaljevske zemlje najveće rezerve ima UAE, i to samo 23,4 mlrd. dolara. Stratezi UBS banke također smatraju da nema ničega alarmantnog u tim špekulacijama. Drugi razlog osjetnom slabljenju dolara prema euru leži u sve većim očekivanjima da će se razlika između kamatnih stopa eurozone i SAD-a ove godine smanjiti. Poticaj takvim očekivanjima dale su i objave nekih gospodarskih pokazatelja u eurozoni: stopa nezaposlenosti u eurozoni neočekivano je snižena na 8,2 posto, a proizvođačke cijene zabilježile su porast. Stoga nije isključeno da će Europska središnja banka (ECB) uskoro povećati svoju referentnu kamatnu stopu, a moguć je njezin daljnji rast do kraja godine. Na jučerašnjem sastanku ECB-a kamatna stopa je ipak zadržana na 2,5 posto, ali anketa koju je među ekonomistima proveo Bloomberg ukazuje da bi se već u svibnju kamatna stopa ECB-a mogla povećati na 2,75 posto. Kamatna stopa Američke središnje banke (FED) povećana je prošli mjesec na 4,75 posto, ali su sredinom ovoga tjedna visoki dužnosnici FED-a sugerirali da je ciklus rasta prekonoćne kamatne stope FED-a pri kraju. Dolar je nakon takvih izjava dodatno oslabio te je u jednom trenutku trgovanja dosegnuo razinu od 1,23 dolara za euro, i to prvi put od kraja siječnja. Da bi se ove godine dolar mogao nalaziti pod deprecijacijskim pritiscima, ukazuju i neke prognoze. Primjerice, valutni stratezi ABN Amro banke očekuju da bi se u roku od mjesec dana dolarom moglo trgovati na razinama oko 1,25 dolara za euro, a stratezi Forex Capital Marketsa smatraju da bi krajem ove godine tečaj mogao dosegnuti 1,27 dolara za euro. Važno je naglasiti da je pod utjecajem očekivanja rasta kamatne stope ECB-a euro ojačao i prema japanskom jenu, što je rekordno visoka vrijednost eura prema japanskoj valuti. Zadnji dan prošlog mjeseca na domaćem deviznom tržištu protekao je vrlo mirno, tečaj se zadržavao oko 7,34 kune, a ponuda i potražnja za eurom bile su ujednačene. Početkom ovoga tjedna pojavili su se blagi deprecijacijski pritisci na euro zbog čega je tečaj neznatno snižen. Po srednjem tečaju HNB-a kuna također ne bilježi veće promjene prema euru, a važno je naglasiti da se zajednička europska valuta u posljednja dva tjedna zadržava ispod 7,34 kune.

Dolar u padu prema kuni
Dolar je u posljednjih nekoliko dana oslabio prema kuni, a jučer je prvi put još od kraja rujna prošle godine pao na ispod 6 kuna. Takvo slabljenje dolara prema kuni posljedica je slabljenja dolara prema euru ovoga tjedna. Naime, vrijednost dolara prema kuni izračunava se posredno putem odnosa dolara i eura, potom eura i kune.

Kuna jača prema većini valuta

Valja naglasiti da je kuna prema većini promatranih valuta jača nego u ovo vrijeme prošle godine. Primjerice, tečaj eura prema kuni niži je za 1,2 posto nego početkom travnja prošle godine. Još veći pad prema kuni na godišnjoj razini bilježi švicarski franak (2,8 posto), britanska funta (3,4 posto) te japanski jen (4,5 posto). Japanski jen jučer je po srednjem tečaju HNB-a oslabio na ispod 5,10 kuna za 100 jena. Tako niska razina jena prema kuni dugo nije zabilježena.




Autor: Zvonimir Savić
07. travanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close