Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Telekomi se najviše žale na nedostatke u regulaciji tržišta

Autor: Bernard Ivezić
06. travanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Telekomunikacije više nisu sektor u kojem država ima zadnju riječ. Godinu dana od početka liberalizacije TK na ponudu novih telekoma sve više utječu njihovi međusobni odnosi, a sve manje Banski dvori. Ne čudi stoga što su svi telekomi na konferenciji “SEE Telecom Arena” najviše vremena posvetili praktičnim, a ne političkim pitanjima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Nužna bolja regulacija
Telekome muči to što još nitko od njih nije ušao u T-Comove telefonske centrale, što operateri sa znatnom tržišnom snagom kreiraju netransparentnu ponudu nudeći uz pretplatu i besplatne minute, što su cijene povezivanja s T-HT-om previsoke i što od te tvrtke u praksi ne mogu dobiti zadovoljavajuću kvalitetu usluge kako bi isto mogli osigurati svojim korisnicima. Drugim riječima, telekomi se najviše žale na nedostatke u regulaciji tržišta. S druge strane, od političkih pitanja muči ih jedino neriješeno vlasništvo nad DTK. Telekomi žele znati tko je njen vlasnik jer on određuje troškove korištenja te infrastrukture kao i nivo sigurnosti optičkih kabela koji predstavljaju veliku vrijednost u temeljnom kapitalu svih telekoma. Upravo je stoga i mišljenje izaslanika Europske komisije bilo vrlo suzdržano.
“Hrvatska je zasad promatrač u klubu zemalja EU. To je dobro jer možete brže napredovati učeći na našim iskustvima. Na taj način više nećete biti izolirani. No to također znači da ćete se morati mnogo strože uskladiti s EU regulativom. Vaš napredak je velik, ali na krhkom TK tržištu u Hrvatskoj potrebno je oživjeti još niz regulatornih mehanizama”, izjavio je Olivier Pascal, izaslanik EK za područje Informacijskog društva i medija u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatske agencije za telekomunikacije, u Hrvatskoj danas djeluje pet fiksnih i tri mobilna operatera. Novi fiksni telekomi u zadnjih su godinu dana privukli više od 111.000 korisnika, te naglasak u svom poslovanju sve više sele s glasovnih na internetske i slične usluge. Broj korisnika Interneta je 1,58 milijuna, od čega 139.000 korisnika ima neku vrstu širokopojasnog priključka. Dolazak trećeg mobilnog operatera potaknuo je strjelovit rast broja mobilnih priključaka, koji je skočio sa 64 na 82 posto populacije. Čak je i tradicionalno malen broj mobilnih pretplatnika porastao za tri posto. S druge strane, cijene mobilnih razgovora unutar Hrvatske prosječno su pale za 22 posto, a u međunarodnom prometu 2,6 posto.
“Razumijem kritike novih telekoma i glas kapitala koji se nalazi iza njih. Lani smo u TK sektoru zabilježili nominalni rast investicija od 30 posto. Usporedbe radi, nacionalni prosjek u svim ostalim sektorima bio je – 7 posto. Međutim, novi telekomi kritiziraju a da sami nisu iskoristili sve zakonske mehanizme tržišne zaštite koje im između ostalog nudi i HAT. Prošlo je više od 150 dana, a niti jedan operater nam se nije požalio da im T-Com nije dao pristup izdvojenoj lokalnoj petlji”, zaključio je Gaćina.

Telekomunikacije više nisu sektor u kojem država ima zadnju riječ. Godinu dana od početka liberalizacije TK na ponudu novih telekoma sve više utječu njihovi međusobni odnosi, a sve manje Banski dvori. Ne čudi stoga što su svi telekomi na konferenciji “SEE Telecom Arena” najviše vremena posvetili praktičnim, a ne političkim pitanjima.

Nužna bolja regulacija
Telekome muči to što još nitko od njih nije ušao u T-Comove telefonske centrale, što operateri sa znatnom tržišnom snagom kreiraju netransparentnu ponudu nudeći uz pretplatu i besplatne minute, što su cijene povezivanja s T-HT-om previsoke i što od te tvrtke u praksi ne mogu dobiti zadovoljavajuću kvalitetu usluge kako bi isto mogli osigurati svojim korisnicima. Drugim riječima, telekomi se najviše žale na nedostatke u regulaciji tržišta. S druge strane, od političkih pitanja muči ih jedino neriješeno vlasništvo nad DTK. Telekomi žele znati tko je njen vlasnik jer on određuje troškove korištenja te infrastrukture kao i nivo sigurnosti optičkih kabela koji predstavljaju veliku vrijednost u temeljnom kapitalu svih telekoma. Upravo je stoga i mišljenje izaslanika Europske komisije bilo vrlo suzdržano.
“Hrvatska je zasad promatrač u klubu zemalja EU. To je dobro jer možete brže napredovati učeći na našim iskustvima. Na taj način više nećete biti izolirani. No to također znači da ćete se morati mnogo strože uskladiti s EU regulativom. Vaš napredak je velik, ali na krhkom TK tržištu u Hrvatskoj potrebno je oživjeti još niz regulatornih mehanizama”, izjavio je Olivier Pascal, izaslanik EK za područje Informacijskog društva i medija u Hrvatskoj. Prema podacima Hrvatske agencije za telekomunikacije, u Hrvatskoj danas djeluje pet fiksnih i tri mobilna operatera. Novi fiksni telekomi u zadnjih su godinu dana privukli više od 111.000 korisnika, te naglasak u svom poslovanju sve više sele s glasovnih na internetske i slične usluge. Broj korisnika Interneta je 1,58 milijuna, od čega 139.000 korisnika ima neku vrstu širokopojasnog priključka. Dolazak trećeg mobilnog operatera potaknuo je strjelovit rast broja mobilnih priključaka, koji je skočio sa 64 na 82 posto populacije. Čak je i tradicionalno malen broj mobilnih pretplatnika porastao za tri posto. S druge strane, cijene mobilnih razgovora unutar Hrvatske prosječno su pale za 22 posto, a u međunarodnom prometu 2,6 posto.
“Razumijem kritike novih telekoma i glas kapitala koji se nalazi iza njih. Lani smo u TK sektoru zabilježili nominalni rast investicija od 30 posto. Usporedbe radi, nacionalni prosjek u svim ostalim sektorima bio je – 7 posto. Međutim, novi telekomi kritiziraju a da sami nisu iskoristili sve zakonske mehanizme tržišne zaštite koje im između ostalog nudi i HAT. Prošlo je više od 150 dana, a niti jedan operater nam se nije požalio da im T-Com nije dao pristup izdvojenoj lokalnoj petlji”, zaključio je Gaćina.

Vlastita TK mreža
U telekomu H1 tvrde da su početkom ožujka potpisali s T-HT-om ugovor o izdvojenoj lokalnoj petlji i tako dobili pristup telefonskim centralama u cijeloj Hrvatskoj. Taj će im ugovor omogućiti da izgrade vlastitu TK mrežu i tako dođu do krajnjih korisnika mimo T-HT-a. Prvi poziv u svojoj mreži preko izdvojene lokalne petlje očekuju u rujnu, a prvi grad u kojem će ponuditi tu uslugu je Split. No u H1 se nadaju da će se do tada riješiti pitanje DTK.
“DTK je vrlo važno pitanje. Prije dva mjeseca načeo ga je Gašper Gaćina, potom Sanader, da bi konačno prošli tjedan glasnogovornik Deutsche Telekoma dao službeni stav te kompanije. Vjerujem da će se tek potpunom privatizacijom T-HT-a riješiti pitanje DTK”, zaključio je Čavlović, član Uprave telekoma H1.

Vodatel prvi ponudio triple-play

Triple-play je došao u Hrvatsku. Nakon šestomjesečnog testiranja u Hotto vilama, telekom Vodatel počeo je sa Zagrepčanima potpisivati ugovore o triple-playu. Prve korisnike triple-playa Vodatel će prikopčati na svoju mrežu do kraja ovog mjeseca.
‘Želimo biti prvi koji će na hrvatskom tržištu ponuditi triple-play usluge. Do sada smo ponudili mnoge inovativne usluge poput eTV-a, satelitskog interneta, video-on-demanda itd. Triple-play je usluga koja najbolje predstavlja budućnost telekomunikacija, a Vodatel je već pet godina predvodnik na hrvatskom TK tržištu u inovativnim uslugama’, izjavio je Sebastian Popović, predsjednik Uprave telekoma Vodatel.

Autor: Bernard Ivezić
06. travanj 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close