Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Zadržavanje dobiti – naredba ili samo molba?

Autor: Jadranka Dozan
13. studeni 2008. u 20:00
Podijeli članak —

Strani su ulagači u prvoj polovici 2008. u Hrvatskoj ostavili 391 milijun eura zadržane dobiti, a istodobno su povukli dividendi u iznosu 517 milijuna eura

Na relaciji Zagreb-Opatija ovih se dana lansiraju razne ideje o tome kako bi trebala izgledati nacionalna strategija za prevladavanje ekonomske krize. Nakon što je iznio nekoliko glavnih uporišta Vladinih planova štednje, od zamrzavanja plaća do nultog proračunskog deficita, premijer Sanader zatražio je ‘time out’ za konačni prijedlog proračuna jer je očito da situacija traži širi nacionalni konsenzus.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Zbog povećana tereta servisiranja (vanjskog) duga u uvjetima teže dostupnog kapitala na globalnom tržištu, s kojim su se već vrlo opipljivo suočili npr. HBOR ili HAC, ne čudi da se u traženju kriznih recepata mnogi pozivaju na potrebu da se kreditni potencijal u što većoj mjeri zadrži u zemlji. No, načini na koje to pojedini stručnjaci i političari zamišljaju provesti je prilično dvojben. I to u prvom redu u pogledu granica prihvatljivog protekcionizma i posebice s obzirom na ambicije Hrvatske na putu prema EU. Jedan od recepata za koji se založio predsjednik Stjepan Mesić – sprječavanje stranih vlasnika banaka i poduzeća da izvlače dobit kroz uvođenje posebnog poreza na takve poteze – nedvojbeno ide u red dvojbenih recepata. Pod pretpostavkom da samu ideju netko (mediji ili sam predsjednik) nije loše interpretirao, nameće se pitanje može li se ‘izvanrednom situacijom’ opravdati takav protekcionizam kojim se zadire u osnovna prava privatnog vlasništva i bi li takve poruke ulagačima donijele više štete nego koristi. Nema sumnje da bi uz stotine milijuna eura zadržane dobiti stranih ulagača dogodine jako dobro došlo kad bi u Hrvatskoj za reinvestiranje ostale i stotine milijuna koje stranci po svojim izravnim ulaganjima u ovdašnje tvrtke povlače u matične zemlje. To prije što su nakon nekoliko godina njihova zadržavanja većeg dijela dobiti u Hrvatskoj, ove godine strani ulagači veći dio ostvarenih zarada ipak povukli kroz dividende (najizdašnije su bile vlasnicima HT-a i Plive). Dok su u prvom polugodištu ove godine stranci u Hrvatskoj ostavili 391 milijun eura kao zadržanu dobit, po isplatama dividendi povukli su u inozemstvo 517 milijuna eura, kaže Alan Škudar iz Direkcije za statistiku HNB-a.

Na relaciji Zagreb-Opatija ovih se dana lansiraju razne ideje o tome kako bi trebala izgledati nacionalna strategija za prevladavanje ekonomske krize. Nakon što je iznio nekoliko glavnih uporišta Vladinih planova štednje, od zamrzavanja plaća do nultog proračunskog deficita, premijer Sanader zatražio je ‘time out’ za konačni prijedlog proračuna jer je očito da situacija traži širi nacionalni konsenzus.

Zbog povećana tereta servisiranja (vanjskog) duga u uvjetima teže dostupnog kapitala na globalnom tržištu, s kojim su se već vrlo opipljivo suočili npr. HBOR ili HAC, ne čudi da se u traženju kriznih recepata mnogi pozivaju na potrebu da se kreditni potencijal u što većoj mjeri zadrži u zemlji. No, načini na koje to pojedini stručnjaci i političari zamišljaju provesti je prilično dvojben. I to u prvom redu u pogledu granica prihvatljivog protekcionizma i posebice s obzirom na ambicije Hrvatske na putu prema EU. Jedan od recepata za koji se založio predsjednik Stjepan Mesić – sprječavanje stranih vlasnika banaka i poduzeća da izvlače dobit kroz uvođenje posebnog poreza na takve poteze – nedvojbeno ide u red dvojbenih recepata. Pod pretpostavkom da samu ideju netko (mediji ili sam predsjednik) nije loše interpretirao, nameće se pitanje može li se ‘izvanrednom situacijom’ opravdati takav protekcionizam kojim se zadire u osnovna prava privatnog vlasništva i bi li takve poruke ulagačima donijele više štete nego koristi. Nema sumnje da bi uz stotine milijuna eura zadržane dobiti stranih ulagača dogodine jako dobro došlo kad bi u Hrvatskoj za reinvestiranje ostale i stotine milijuna koje stranci po svojim izravnim ulaganjima u ovdašnje tvrtke povlače u matične zemlje. To prije što su nakon nekoliko godina njihova zadržavanja većeg dijela dobiti u Hrvatskoj, ove godine strani ulagači veći dio ostvarenih zarada ipak povukli kroz dividende (najizdašnije su bile vlasnicima HT-a i Plive). Dok su u prvom polugodištu ove godine stranci u Hrvatskoj ostavili 391 milijun eura kao zadržanu dobit, po isplatama dividendi povukli su u inozemstvo 517 milijuna eura, kaže Alan Škudar iz Direkcije za statistiku HNB-a.

Porezni stručnjaci nerado se upuštaju u polemiziranje s predsjednikovim inicijativama. U Institutu za javne financije neslužbeno se čuje tek kako ne mogu ozbiljno ni komentirati ideje da Hrvatska napusti zakonski okvir u kojem domaći i strani vlasnici tvrtki imaju jednak tretman u oporezivanju dobiti. Pripisuju to lakoći nalaženja ekonomskih recepata kad se govori s pozicija koje ne nose izvršnu odgovornost. I Željko Lovrinčević, analitičar sa zagrebačkog Ekonomskog instituta, apostrofira kako si oni koji nose odgovornost donošenja i provedbe odluka najčešće ne mogu priuštiti lukrativnost onih koji samo nude recepte. U nastojanjima da se u što većoj mjeri spriječi odljev kapitala izvan Hrvatske tako očito ostaje tražiti manje dvojbena rješenja. Jedno od njih je najavljena odgoda daljnje liberalizacije kapitalnih tokova izmjenom deviznog zakona koja je prvotno bila predviđena za početak 2009. Ni moguća jača ulagačka ograničenja za mirovinske fondove s istim ciljem nisu usporediva s hipotetskim narušavanjem prava vlasništva privatnih vlasnika tvrtki – za početak, zbog toga što se oni pune novcem iz proračuna. Guverner Rohatinski je najavio da HNB ima načina i instrumenata da spriječi eventualne pokušaje inozemnih banaka da kapitalno oslabe kreditni potencijal ovdašnjih podružnica.

Autor: Jadranka Dozan
13. studeni 2008. u 20:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close