Hrvatske cementare imaju godišnji kapacitet proizvodnje u svojim pećima od oko 3,5 milijuna tona cementa, a proizvedena količina ovisi o stanju na tržištu. Tako je u posljednjih pet godina najveća proizvodnja, prema statistici Hrvatske gospodarske komore, zabilježena tijekom gradnje autoceste Zagreb – Split 2003. i 2004 godine.
Rekordna je bila 2003. kada su tri hrvatske cementare proizvele 3,57 milijuna tona cementa od čega je na domaćem tržištu potrošeno rekordnih 2,71 milijun tona. Prema izračunu, na temelju statistika HGK, a uzevši da se tona cementa prodaje između 65 i 70 američkih dolara za tonu, hrvatsko tržište cementa vrijedilo je prošle godine oko 235 milijuna američkih dolara.

Cijena restrukturiranja
Hrvatska je i veliki izvoznik cementa jer prema službenim statistikama oko 40 posto ukupne proizvodnje završi u izvozu. Kako je cement najjednostavnije transportirati brodovima, najveći uvoznici hrvatskog cementa su upravo zemlje uz Jadranski bazen: BiH, Crna Gora, Italija i Albanija. Prema riječima Josipa Miličića iz Sektora za industriju HGK, Hrvatska uvozi samo 10 posto potrošenog cementa što je uglavnom i europski prosjek. Najveća domaća cementara je Dalmacijacement koja od prošle godine posluje u sklopu meksičke multinacionlane korporacije CEMEX. Kapaciteti peći u toj cementari su oko 1,9 milijuna tona godišnje. Prema objavljenim podacima za 2005., u Dalmacijacementu je 750 zaposlenih ostvarilo dobit od 47,6 milijuna kuna što je značajno manje od prošlogodišnjih 150,7 milijuna. Iz uprave cementare objašnjavaju da je razlog za smanjenje dobiti u reorganizaciji i restruktuiranju poduzeća. Kako najavljuje direktor Juan Carlos Rincon, Dalmacijacement se ne namjerava zadovoljiti liderskom pozicijom na domaćem tržištu, već ima planove za širenje u regiji. Rincon također najvaljuje ulaganje 11,5 milijuna eura u iduće dvije godine u nove filtre čime će se doprinijeti zaštiti okoliša. Našička NEXE grupa drugi je veliki “igrač” na domaćem tržištu cementa koji je prošlu godinu, prema podacima objavljenima na vlastitoj internetskoj stranici, u svoje tri divizije proizveo oko milijun tona cementa te ostvario prihod od 1,45 milijardi kuna (oko 200 milijuna eura). Navedeni podaci odražavaju rast prihoda od osam posto i dobiti od 15 posto u odnosu na 2004. godinu. Plan prihoda i dobiti za 2006. godinu još je ambiciozniji. Naime, grupa planira porast prihoda za 20 posto i neto-dobiti za 12 posto u odnosu na 2005. godinu. Razloga za takve planove ima, objašnjavaju u Nexeu, jer su 2005. godine provedene znatne investicije čiji je rezultat niz novih proizvoda. Godine 2005. u njihovoj tvrtki Našicecement započet je investicijski projekt izgradnje novog mlina cementa ukupne vrijednosti osam milijuna eura. U Osijeku je također započet projekt instaliranja novog postrojenja za proizvodnju betona – investicija vrijedna oko milijun eura, a u Slavoniji IGM d.d. Našice je dovršena investicija u proizvodnju termo bloka ukupne vrijednosti 700.000 eura. Što se tiče poslovanja Nexe grupe u 2006. godini, glavna će obilježja biti daljnje širenje Grupe ulaganjem u proizvodnju betona i agregata, zadržavanje pozicija na tržištu cementa i vapna te jačanje pozicije u niskogradnji i visokogradnji.

Više betona
Iz Holcima Hrvatska d.o.o. najavili su da će ove godine proizvesti oko 750.000 tona cementa i 150.000 kubnih metara betona, što ih svrstava na prvo mjesto među samostalnim proizvođačima betona i na treće mjesto među proizvođačima cementa u Hrvatskoj. Kako je Holcim Hrvatska registriran kao d.o.o., ne objavljuje sve poslovne rezultate, već objavljuje Izvješće o društvenoj odgovornosti. U njihovu izvještaju za prošlu godinu stoji da ostvareni rezultat segmenta cementa u 2005. godini oko sedam posto slabiji od 2004. godine. Razlog tomu je, objašnjavaju u Holcimu, u znatnom povećanju troškova goriva i nešto slabijim građevinskim aktivnostima početkom godine. Istodobno je rezultat segmenta betona, zahvaljujući novoj tvornici betona, novim kupcima, te sudjelovanju u nekoliko znatnih građevinskih projekata bio za oko 29 posto bolji. Za Holcim je 2005. godina bila vrlo izazovna, objašnjavaju iz Koromačnog, i to zbog niza investicija. Tako su dovršene dvije velike investicije, novi mlin cementa vrijedan 130 milijuna kuna u Koromačnu i i greenfield investiciju od 13 milijuna kuna u tvornicu betona u Kukuljanovu. U 2006. godini također se pripremamaju nove investicije. U tijeku je remont tvornice u Koromačnu u koji investiraju oko pet milijuna kuna. U pripremi je projekt automatske otpreme cementa koja će omogućiti 24-satnu otpremu cementa iz Koromačna, Zadra i Jastrebarskog. Sveukupno Holcimove investicije će u 2006. godini iznositi 37 milijuna kuna.

Nalazišta lapora

Cement sličan današnjem prvi je proizveo engleski graditelj John Smeaton 1756., ali ga je patentirao Joseph Aspdin 1824. godine. Potražnja za cementom, vezivom za izradu betona, povećala se u drugoj polovici 19. stoljeća, zbog industrijalizacije.
Od tada se i u nas naglo razvila proizvodnja cementa, posebice u Dalmaciji zbog nalazišta lapora (tupine) koji je osnovna sirovina u toj proizvodnji, kao i mogućnosti prijevoza proizvoda u druge zemlje morem. Situacija se bitno nije promijenila ni danas kada su dvije od tri hrvatske cementare pozicionirane uz Jadransko more.