Provedbom reforme zdravstva, koja će prema prvim procjenama sustavu osigurati oko 5,5 milijardi kuna dodatnog prihoda, ne samo da će se ukinuti deficit zdravstvenog proračuna, već će se omogućiti i nova ulaganja u sustav, najavio je ministar zdravstva Darko Milinović koji je jučer pred oko petsto uzvanika javnosti predstavio prijedlog reforme zdravstva čija je najveća novost povećanje participacija. “Iduća će godina biti stabilizacijska, no ako u njoj dugove u zdravstvu koji su sad na razini od oko četiri milijarde kuna uspijemo svesti na nulu, već 2010. otvara se mogućnost smanjenja doprinosa na plaću, od čega će gospodarstvo imati ogromnu korist, no to je nemoguće bez dodatnih izvora financiranja zdravstvene zaštite”, izjavio je Milinović istaknuvši da je sadašnje financiranje zdravstva neodrživo među ostalim i stoga što potiče rast deficita državnog proračuna. Ministar napominje da se nepotrebno diže prašina oko novih nameta u zdravstvu te ističe da je reforma socijalno osjetljiva. Naime, radno aktivni građani, koji jedini plaćaju zdravstvenu zaštitu, potroše tek 2,6 milijardi kuna za liječenje, odnosno tek oko 25 posto ukupnog zdravstvenog proračuna, dok sve ostalo odlazi na zdravstvenu zaštitu onih koji ne plaćaju ništa zbog čega se generiraju dugovi.

Participacija i takse
Cilj reforme među ostalim je uvođenje fiksne stope izdvajanja iz državnog proračuna kroz tri godine, moguće smanjenje doprinosa, konkurentnije gospodarstvo te novi izvori financiranja. U nove izvore financiranja spadaju takse na cigarete koje će puniti takozvani “Fond zdrava Hrvatska”, a primjena kreće već s početkom iduće godine kad će cigarete poskupjeti 5 kuna, u 2010. godini porast će za još šest kuna, a u godini poslije za dodatnih sedam kuna. Participaciju će ubuduće morati plaćati svi osiguranici, a za one koji će biti oslobođeni (djeca, trudnice, invalidi, nezaposleni, oni s transplatacijom) trošak participacije pokrivat će država. Novim participacijama planira se ostvariti dodatni prihod od 2,1 milijarde kuna godišnje. U primarnoj zdravstvenoj zaštiti uvodi se participacija od 15 kuna po posjetu liječniku te po receptu, što će vrijediti za sve pacijente osim u pedijatriji, a razmatra se da dio od participacije ostaje ordinacijama. U specijalističkoj zdravstvenoj zaštiti uvodi se jedinstvena stopa od 20 posto izuzev hemodijalize, s tim da je maksimalni iznos tri tisuće kuna, a minimalni se tek treba odrediti. Participacije će pokrivati police dopunskog zdravstvenog osiguranja čija cijena ostaje jednaka za umirovljenike čija je mirovina manja od prosječne plaće (50 kuna), dok će ostalima poskupjeti za 10 do 40 kuna. Zaposlenima s plaćom nižom od prosječne polica dopunskog ostaje 80 kuna, a za aktivne i umirovljene građane koji su oslobođeni participacije dopunsko će plaćati država, kao i za ratne vojne invalide. Od dopunskog osiguranja u planu je dodatan prihod od 1,5 milijarde kuna godišnje. Osim što će plaćati participacije, umirovljenici s mirovinom većom od polovice prosječne plaće ubuduće će plaćati i zdravstveni doprinos, što je oko trećine umirovljenika, no još nije razrađeno u kojem iznosu, a za ostale će doprinos plaćati proračun.

Ukidanje zakupa
Doprinos za nezaposlene iznosit će pet posto na minimalnu plaću, a još nije odlučeno hoće li ga plaćati Zavod za zapošljavanje ili će trošak dijeliti s državom. Oko 500 milijuna kuna godišnje decentralizirat će se prema županijama koje moraju osnovati financijske uprave te jedinstvene odjele nabave. Županije će ubuduće oblikovati zdravstvenu zaštitu svojih stanovnika, davati koncesije doktorima u primarnoj zaštiti budući da se ukida zakup. Po novom sustavu bolovanja ona će ubuduće moći trajati najviše 18 mjeseci u tri godine, nakon čega će se radnik morati vratiti na posao ili otići u mirovinu. Od toga se očekuje oko 350 milijuna kuna uštede.