Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nedžad Branković za Poslovni dnevnik govori o privatizaciji telekoma, završetku privatizacije mostarskog Aluminija, izboru strateških partnera za izgradnju elektroenergetskih objekata, te o tome što njegova vlada čini na poboljšanju uvjeta poslovanja u ovom bosankohercegovačkom entitetu.

Jeste li zadovoljni dosadašnjim investicijama iz Hrvatske u ovaj dio BiH i imate li najava novih investicija hrvatskih kompanija u Federaciju?
Hrvatska je u vrhu ukupne vanjskotrgovinske razmjene s Bosnom i Hercegovinom i među najvećim investitorima čija ulaganja imaju značajan udio, posebno u trgovini. Očekujem, međutim, da nove investicije iz Hrvatske više budu usmjerene u proizvodnju, jer i struktura hrvatskog gospodarstva i resursa koje mi imamo ipak omogućavaju da se više fokusiramo na proizvodnju. Imam dosta kontakata s veleposlanikom Josipom Vrbošićem, s članovima Vlade, Hrvatske gospodarske komore, kao i s velikim krugom biznismena.

Strani ulagači s nestrpljenjem očekuju početak privatizacije telekoma – BH Telecoma i HT Mostara. Kad će početi njihova privatizacija?
Privatizacijom telekom sektora prije svega ćemo doći do sredstava koje bi putem Razvojne banke FBiH usmjerili prema razvojnim projektima, što je posebno važno s obzirom na sadašnje krizno stanje bankarstva kako u Europi, tako i u svijetu, jer ćemo u iduće dvije godine osjetiti što znači imati, odnosno ne imati vlastiti novac. Vlada čeka da se parlament izjasni o politici privatizacije u ovom sektoru. Odluke moramo donijeti što prije, kako bismo došli do svježeg novca za nastavak ekonomskog razvoja. Dokument kojeg smo uputili zastupnicima predviđa pronalaženje strateškog partnera koji bi imao 51 posto udjela u telekomima, dok bi vlada zadržala 25 posto plus jednu dionicu. Dio bismo prodali putem natječaja, a jedan dio putem burze.

Je li točno da se s privatizacijom telekoma odugovlači, jer nema suglasnosti među članicama vladajuće koalicije o načinu trošenja novca?
Ne, u programu javnih investicija, kojeg je usvojila vlada i koji je prateći dokument politike privatizacije predviđeno je sve ono što podrazumijeva harmonizirani razvoj Federacije. Novac će, dakle, biti ravnomjerno potrošen na cijelom području Federacije. I o tome će konačni sud dati federalni parlament. Sedamdeset posto sredstava ići će za izgradnju magistralnih i regionalnih cesta, a ostatak za razne druge projekte od javnog značaja.

Koliko bi Federacija mogla uprihoditi od prodaje tih dviju kompanija?
Imamo neke projekcije, ali ne bih sada o njima govorio, jer proizvode nerealna očekivanja ili šalju neke druge poruke.

Je li izbor strateških partnera za izgradnju elektroenergetskih objekata u FBiH austrijske Apet grupe i kompanije Kaztransgas bio nezakonit i kao što kaže vaša stranka SDA, neuspio pokušaj pljačke stoljeća koji je zaustavljen u parlamentu?
Nemam običaj na takav način komentirati vladine odluke.

Kako onda komentirate to što je Tužiteljstvo Sarajevske županije pokrenulo istragu protiv vas, resornog ministra Vahida Heće i još niza dužnosnika zbog sumnje u nezakonit izbor strateških partnera.
Neka svatko radi svoj posao. Ne komentiram postupke sudstva i tužiteljstva.

Tvrdite da je vlada postupila zakonito?
Potpisao sam odluku koju je donijela vlada, a je li ona bila zakonita, neka kažu nadležne institucije.

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Zbog čega se odugovlači s okončanjem procesa privatizacije mostarskog Aluminija?
Aluminij je vrlo važna kompanija za Federaciju i za BiH. Razlog zbog čega još nemamo konačnu odluku je što, na zahtjev vlade, povjerenstvo još nije dalo jasan odgovor bi li registracijski sud kod registracije novog vlasnika koji bio kupio 88 posto kapitala prihvatio tu registraciju s obzirom da je vlasnička struktura Aluminija definirana sporazumom između vlade i te kompanije drugačija od one registrirane kod nadležnog suda. Kad Povjerenstvo da svoj stav o tome, mi ćemo donijeti konačnu odluku.

Zbog čega vlada ne osigura da Aluminij ima dostatne količine električne energije iz izvora iz BiH, primjerice od Elektroprivrede BiH, koja struju izvozi umjesto da je isporučuje Aluminiju koji je mora uvoziti?
To je stvar kompozicije elektroenergetskog sustava i pitanja kod koje od dviju Elektroprivreda se koja kompanija kandidirala da bude kvalificirani kupac. Mislim da će elektroenergetska bilanca za 2009. dati mnogo jasniju sliku o opskrbi električnom energijom. Kad provedemo akcijski plan restruktuiranja ovog sektora, riješit će se i Aluminij.

Što vlada do kraja mandata namjerava privatizirati iz svog vlasničkog portfelja?
Već smo donijeli odluku da može krenuti privatizacija KTK Visoko. No najvažniji privatizacijski projekti u sljedećem razdoblju bit će privatizacija telekoma, Agrokomerca i završetak privatizacije mostarskog Aluminija.

Ukratko

Ulagači se žale na veliku stopu izdvajanja iz bruto plaća (69 posto) i sporu administraciju?
Intenzivno radimo na poboljšanju uvjeta poslovanja. Reformirali smo područje izravnih poreza i za te nove zakone imamo visoke ocjene investitora i poslodavaca. Čim prijeđemo brojku od pola milijuna zaposlenih, a imamo ih 490 tisuća, ići ćemo u novu fazu rasterećenja gospodarstva; izdvajanja iz plaća smanjivat ćemo tako da ne poremetimo rad izvanproračunskih fondova. Realiziramo i projekt nazvan Giljotina propisa.