Dospjeli dug zdravstva u iznosu od 1,6 milijardu kuna Vlada prema zamislima Ministarstva zdravstva pokrit će pušači plaćajući taksu na duhan koju bi Vlada mogla uvesti već s početkom iduće godine, što bi prema nekim predviđanjima cijenu kutije cigareta moglo podići za oko pet kuna.

Izdvajanje HZZO-a
To je, kako doznaje Poslovni dnevnik, jedno od rješenja prijedloga reforme zdravstva kojeg će u srijedu javnosti predstaviti ministar Darko Milinović, a osnovni cilj reforma je financijska stabilizacija sustava koji iz godine u godinu generira dugove. O uvođenju taksi na cigarete, odnosno na rizično ponašanje šuška se od početka mandata ove Vlade, s tim da se prije govorilo da će novac biti namijenjen proširenju liste posebno skupih lijekova. Mjera će se poklopiti i s primjenom nedavno usvojenog Zakona o zabrani pušenja na javnim mjestima. Ministarstvo također predlaže da se udio troškova zdravstva fiksira u proračun, odnosno da prihod zdravstva iznosi određeni fiksni postotak državnog proračuna koji se ne smije mijenjati ako ne dođe do nekih nepredviđenih okolnosti. Istodobno se predviđa da se Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje do 2010. godine izdvoji iz državne riznice. To znači da do tada treba definirati i obveze proračuna, odnosno definirati tko će plaćati doprinose i participacije za sve kategorije građana koje su od toga oslobođene. Najveća novost reforme, koja će izazvati negodovanje dijela socijalnih partnera, smanjivanje je broja osiguranika koji su oslobođeni participacije, ali i povećanje broja onih koji plaćaju doprinose. Prema zamisli Ministarstva zdravstva, participaciju ubuduće ne bi plaćala djeca, teški invalidi i vjerojatno trudnice, a taksu na sve usluge, koja će iznositi oko 15 kuna, plaćat će svi umirovljenici. Navedena taksa neće se limitirati kumulativno poput nedavno ukinute administrativne pristojbe, već samo za slučajeve skupog liječenja gdje pacijenti ne bi smjeli plaćati više od tri tisuće kuna godišnje, kako doznajemo.

Austrijski model
Iako nismo uspjeli doznati koliko novca na taj način Vlada kani prikupiti, participacija bi mogla postati značajan izvor prihoda, pogotovo ako se uzme u obzir da je, primjerice, lani samo u specijalističko-konzilijarnoj zdravstvenoj zaštiti obrađeno više od sedam milijuna slučajeva. Osim što će ubuduće plaćati participacije, dio umirovljenika čija mirovina iznosi najmanje 50 posto prosječne plaće (2600 kuna) plaćat će doprinos za zdravstvo u iznosu od 2-3 posto mirovine, a takvih je nešto više od jedne trećine, znači preko 300 tisuća. Velika je mogućnost da se 15 posto zdravstvenog doprinosa što ga danas plaćaju poslodavci prelomi u jednakim dijelovima na njih i radnike, što je nalik austrijskom modelu gdje poslodavci i radnici plaćaju po 3,75 posto zdravstvenog doprinosa, no u Austriji umirovljenici plaćaju 4,75 posto doprinosa. Navodno se predviđa i uvođenje obveznog dopunskog osiguranja, ali samo u slučaju da socijalni partneri sruše novi model participacija. Pritom bi donja granica police dopunskog osiguranja preko HZZO-a iznosila 130 kuna mjesečno, a umirovljenicima s mirovinom do 2500 kuna umanjio bi se iznos obveznog dopunskog osiguranja za 50 do 60 posto.Kad su u pitanju izmjene u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, najveća novost je ukidanje zakupa i uvođenje koncesija kojima bi upravljale županije osnivači zdravstvenih ustanova u kojima su ordinacije. U bolnicama ministar navodno kani u potpunosti uvesti takozvani DTS sustav plaćanja usluga po dijagnozi i terapijskom postupku.