Kreditiranje vezano uz devize, koje je dosad bilo jedan od glavnih pokretača snažnog gospodraskog rasta istočne Europe, postalo je jedan od glavnih kočničara tog istog rasta. Snažan pad vrijednosti domaćih valuta u odnosu na dolar, euro ili švicarski franak, uz koje su najviše bili vezani krediti, doveo je do rasta troška vezanog uz kredite. Građani Mađarske, Poljske, Ukrajine i Rumunjske zbog toga su prisiljeni srezati svoju potrošnju kako bi mogli vraćati kredite bankama.

Od početka rujna vrijednost mađarske forinte pala je u odnosu na švicarski franak za 16 posto, a u odnosu na euro za više od 8 posto. Švicarski franak bio je jedna od omiljenih valuta uz koje su se vezali stambeni krediti u Mađarskoj, a krediti vezani uz devize trenutno čine 62 posto od ukupnog iznosa kredita mađarskih kućanstava. Prije tri godine taj udio je bio tek 33 posto. Slične probleme imaju i Rumunji čiji je leu izgubio 14 posto vrijednosti u odnosu na dolar, kao i Poljaci čiji je zlot izgubio 17 posto vrijednosti u posljednja dva mjeseca. Niti Ukrajinci ne mogu mirno spavati jer je tamošnja valuta hrivnja izgubila 22 posto vrijednosti u odnosu na dolar te 11,5 posto u odnosu na euro. Najveći dio kreditiranja u istočnoj Europi posljednjih je godina bio vezan uz strane valute jer su kamate bile niže od kamata na kredite u domaćim valutama. Prije pogoršanja krize rumunjske su banke, primjerice, obračunavale sedam posto kamate na kredite u eurima i oko 9,5 posto kamate na kredite u leuima. U Mađarskoj su kamate na kredite vezane uz švicarske franke bile upola niže od onih za kredite u forintama. Kako vrijednost valuta pada građani su prisiljeti odvajati sve veće iznose kako bi mogli vraćati kredite. U Poljskoj je čak 80% stambenih kredita vezano uz švicarski franak.Analitičari komentiraju kako će potezi banaka koje su uglavnom prestale odobravati kredite u stranim valutama stvoriti dodatni pritisak na pad potrošnje što će posljedično opet usporiti gospodarski rast. Rumunjska je u godinu dana do kraja lipnja ostvarila gospodarski rast od 9,3%, Ukrajina od 6,5%, a Poljska do 5,8%.Vlade nekih istočnoeuropskih zemalja, poput Mađarske i Ukrajine, odlučile su zatražiti pomoć MMF-a kako bi riješile probleme. Ukrajina je dogovorila zajam s MMF-om u visini od 16,5 milijardi dolara. Mađarskoj su MMF, Svjetska banka i Europska unija odlučile posuditi 26 milijardi dolara. Mađarski premijer Ferenc Gyurcsany izjavio je kako vlada u pregovorima s bankama razmatra da se dužnicima-građanima odobre dodatni rokovi za vraćanje kredita ili da im se omogući da konvertiraju zajmove u stranim valutama u forinte.Jan Krzysztof Bielecki, direktor banke Bank Pekao SA izjavio je kako se primjećuje povratak pravilu da se posuđuje u valuti u kojoj se zarađuje. Bank Pekao je prestala s kreditiranjem u stranim valutama prije pet godina. Bielecki kaže i kako je bankama u posljednjih nekoliko godina bilo važno samo ostvariti što bolje rezultate te su pribjegavale deviznim kreditima.